Socijaldemokracija u Hrvatskoj

IF 0.1 Q4 POLITICAL SCIENCE

Politicka Misao-Croatian Political Science Review Pub Date : 2023-04-28 DOI:10.20901/pm.60.1.01

Višeslav Raos, Pero Maldini

{"title":"Socijaldemokracija u Hrvatskoj","authors":"Višeslav Raos, Pero Maldini","doi":"10.20901/pm.60.1.01","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U kontekstu opće krize i opadanja političke potpore socijaldemokraciji članak‎ se usredotočuje na socijaldemokraciju u Hrvatskoj i na razinu izborne potražnje.‎ Nastojeći pridonijeti razumijevanju stanja socijaldemokracije u Hrvatskoj, ‎analizira se odnos ideološkog samoidentificiranja birača i njihovih stranačkih‎ preferencija na primjeru socijaldemokracije i glasovanja za SDP. Na‎ temelju podataka dobivenih terenskim anketnim istraživanjima u razdoblju ‎od 1999. do 2020. godine nastoje se identificirati faktori koji utječu na to da ‎socijaldemokratski birači glasuju, odnosno ne glasuju za stranku koja tu političku ‎ideologiju predstavlja – SDP. U radu se testira generalizirani linearni‎ mješoviti model u kojemu se godine anketiranja tretiraju kao slučajni efekti.‎ Kao značajni faktori koji objašnjavaju zašto neki socijaldemokrati glasuju za‎ SDP, a neki ne pokazuju se samoidentifikacija na ljestvici lijevo-desno te stav‎ o pobačaju, pri čemu su SDP-ovi birači koji se nalaze na ljevijim pozicijama‎s kloniji podržavati slobodno odlučivanje žene o prekidu trudnoće od drugih‎ socijaldemokratskih birača. Slučajni efekt godine anketiranja pokazuje nisku ‎varijabilnost, no pojačavajući utjecaj na fiksni efekt vidljiv je za 2003. i 2012.‎ godinu kada dolazi do razilaženja, odnosno okupljanja socijaldemokratskih‎ birača oko SDP-a. Model upućuje na važnost ideološke samoidentifikacije za ‎biračku orijentaciju čak i među biračima istoga ideološkog predznaka.‎","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2023-04-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/pm.60.1.01","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

U kontekstu opće krize i opadanja političke potpore socijaldemokraciji članak‎ se usredotočuje na socijaldemokraciju u Hrvatskoj i na razinu izborne potražnje.‎ Nastojeći pridonijeti razumijevanju stanja socijaldemokracije u Hrvatskoj, ‎analizira se odnos ideološkog samoidentificiranja birača i njihovih stranačkih‎ preferencija na primjeru socijaldemokracije i glasovanja za SDP. Na‎ temelju podataka dobivenih terenskim anketnim istraživanjima u razdoblju ‎od 1999. do 2020. godine nastoje se identificirati faktori koji utječu na to da ‎socijaldemokratski birači glasuju, odnosno ne glasuju za stranku koja tu političku ‎ideologiju predstavlja – SDP. U radu se testira generalizirani linearni‎ mješoviti model u kojemu se godine anketiranja tretiraju kao slučajni efekti.‎ Kao značajni faktori koji objašnjavaju zašto neki socijaldemokrati glasuju za‎ SDP, a neki ne pokazuju se samoidentifikacija na ljestvici lijevo-desno te stav‎ o pobačaju, pri čemu su SDP-ovi birači koji se nalaze na ljevijim pozicijama‎s kloniji podržavati slobodno odlučivanje žene o prekidu trudnoće od drugih‎ socijaldemokratskih birača. Slučajni efekt godine anketiranja pokazuje nisku ‎varijabilnost, no pojačavajući utjecaj na fiksni efekt vidljiv je za 2003. i 2012.‎ godinu kada dolazi do razilaženja, odnosno okupljanja socijaldemokratskih‎ birača oko SDP-a. Model upućuje na važnost ideološke samoidentifikacije za ‎biračku orijentaciju čak i među biračima istoga ideološkog predznaka.‎

查看原文本刊更多论文

克罗地亚的社会民主

我的政治生涯是一个充满活力的社会。Nastojeći pridonijeti razumijevanju stanja socijaldemokracije U Hrvatskoj，analizira se odnos ideološkog samoidentificiranja birača i njihovih stranačkih preferencija na primjeru socijaldomokracijei glasovanja za SDP。根据1999年实地调查收到的数据。2020年。多年来，很难确定影响社会民主选民投票的因素，也很难投票给代表政治意识形态的政党——社民党。这项工作通过一个广义的线性混合模型进行了测试，在该模型中，调查被视为一年中的随机效应。左翼的社民党选民支持女性从其他社会民主选民那里自由决定停止怀孕。调查的年度随机效应显示变化性很低，但对固定效应的影响在2003年有所增加。2012年，当谈到离婚时，社会民主党选民聚集在社民党周围。该模型指出了意识形态自我认同对选举取向的重要性，即使在具有相同意识形态象征的选民中也是如此。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Politicka Misao-Croatian Political Science Review POLITICAL SCIENCE-

CiteScore

0.40

自引率

33.30%

发文量

审稿时长

3 weeks

期刊介绍： “Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.