Historijskomaterijalistička kritika postmarksizma

IF 0.1 Q4 POLITICAL SCIENCE

Politicka Misao-Croatian Political Science Review Pub Date : 2019-10-14 DOI:10.20901/pm.56.2.01

Karlo Jurak

{"title":"Historijskomaterijalistička kritika postmarksizma","authors":"Karlo Jurak","doi":"10.20901/pm.56.2.01","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Marksistička teorija, kao i sve druge teorije, podliježe posljedicama podjele rada na materijalni i duhovni, koju Marx u Njemačkoj ideologiji označava kao prvu pravu podjelu rada u klasnim društvima. U fenomenu tzv. zapadnog marksizma, ali ponajviše u postmarksističkim transformacijama najbolje se vide te posljedice za sâm marksizam. Stoga je cilj ovoga rada primijeniti upravo historijskomaterijalističku metodu na postmarksizam te opisati i objasniti transformacije revolucionarnih subjektivnosti koje prate tu mutaciju u marksističkoj teoriji. Prije toga treba ugrubo napraviti periodizaciju marksizma služeći se nekim terminima Perryja Andersona te, na tom tragu, postmarksizam predstaviti kao drugu fazu zapadnog marksizma. U središnjem dijelu rada tako su predmet interesa glavne karakteristike postmarksizma koje uključuju zamjenu klasnih politika identitetskima, partikularizaciju i fragmentaciju društvenih borbi te kooptaciju borbi u dominantni društveno-politički okvir. Sve je to popraćeno obraćanjem pažnje na neke promjene u proizvodnim odnosima te na prateći neoliberalni zaokret na ekonomskom, političkom i kulturnom planu. Radi lakšeg razumijevanja tih transformacija izlaže se kratki pregled nekih preteča postmarksizma i teorijskih koncepata koji su znatno utjecali na postmarksističke teorije, a nakon toga objašnjavaju se najistaknutiji primjeri konstitucije različitih revolucionarnih subjektivnosti u nekim postmarksističkim teorijama. Na samom se kraju naglašava važnost nadilaženja tih partikularnih pozicija te teorijski afirmira univerzalizam i ističe njegova praktičko-politička važnost i potencijalnost. Time je dan bitan ulog povratku na historijska izvorišta marksizma koja su i omogućila njegovu autorefleksiju.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2019-10-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.20901/pm.56.2.01","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/pm.56.2.01","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Marksistička teorija, kao i sve druge teorije, podliježe posljedicama podjele rada na materijalni i duhovni, koju Marx u Njemačkoj ideologiji označava kao prvu pravu podjelu rada u klasnim društvima. U fenomenu tzv. zapadnog marksizma, ali ponajviše u postmarksističkim transformacijama najbolje se vide te posljedice za sâm marksizam. Stoga je cilj ovoga rada primijeniti upravo historijskomaterijalističku metodu na postmarksizam te opisati i objasniti transformacije revolucionarnih subjektivnosti koje prate tu mutaciju u marksističkoj teoriji. Prije toga treba ugrubo napraviti periodizaciju marksizma služeći se nekim terminima Perryja Andersona te, na tom tragu, postmarksizam predstaviti kao drugu fazu zapadnog marksizma. U središnjem dijelu rada tako su predmet interesa glavne karakteristike postmarksizma koje uključuju zamjenu klasnih politika identitetskima, partikularizaciju i fragmentaciju društvenih borbi te kooptaciju borbi u dominantni društveno-politički okvir. Sve je to popraćeno obraćanjem pažnje na neke promjene u proizvodnim odnosima te na prateći neoliberalni zaokret na ekonomskom, političkom i kulturnom planu. Radi lakšeg razumijevanja tih transformacija izlaže se kratki pregled nekih preteča postmarksizma i teorijskih koncepata koji su znatno utjecali na postmarksističke teorije, a nakon toga objašnjavaju se najistaknutiji primjeri konstitucije različitih revolucionarnih subjektivnosti u nekim postmarksističkim teorijama. Na samom se kraju naglašava važnost nadilaženja tih partikularnih pozicija te teorijski afirmira univerzalizam i ističe njegova praktičko-politička važnost i potencijalnost. Time je dan bitan ulog povratku na historijska izvorišta marksizma koja su i omogućila njegovu autorefleksiju.

查看原文本刊更多论文

历史性的戏剧批评邮戳尺寸

马克思主义理论和所有其他理论一样，都是基于物质和精神分工的结果，马克思在德国意识形态中将其标记为第一次真正的阶级分工。在名为西方马克思主义，但最重要的是，后营销的转变和自我营销的后果是最好的。我的目标是实现变革。在此之前，马克思主义的阶段性应该通过佩里·安德森的一些术语来加强，在此基础上，后马克思主义应该被代表为西方马克思主义的第二阶段。在工作中期，邮戳的主要特征包括取代身份政策的类别、社会斗争的特殊化和碎片化，以及在主导的社会和政治框架中打击协调。这一切都是为了关注生产关系的一些变化，并遵循经济、政治和文化计划的新自由主义回归。为了便于理解这些转变，我们简要回顾了一些对后马克思主义理论产生重大影响的后马克思主义规模和理论概念，并随后解释了一些后马克思主义学说中不同革命主体构成的最紧迫的例子。最后，它强调了克服这些特殊立场的重要性，从理论上肯定了普遍主义，并强调了其在实践和政治上的重要性和潜力。这一天是回归历史标记大小来源的重要组成部分，这些标记大小使其能够自动反射。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Politicka Misao-Croatian Political Science Review POLITICAL SCIENCE-

CiteScore

0.40

自引率

33.30%

发文量

审稿时长

3 weeks

期刊介绍： “Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.