Crvena i crna Hrvatska u dugoročnoj perspektivi

Abstract

Jedna od bolje utvrđenih činjenica hrvatske politike jest geografska podjela na sjeverozapadni dio zemlje koji glasa za lijeve opcije i jugoistočni dio zemlje koji glasa za desne opcije. Hrvatska u tom pogledu nije iznimka s obzirom na to da više zemalja u regiji i šire dijeli isto obilježje geografskog grupiranja različitih vrsta političkih identiteta. koji bi dugoročni faktori mogli objasniti taj prostorni raspored, podjelu zemlje na "crvenu" i "crnu" Hrvatsku? Ovaj rad koristi kvantitativnu analizu podataka na razini geografski definiranih jedinica kako bi istražio efekt triju grupa faktora: (1) razvojnog naslijeđa socijalističke Jugoslavije kakvo je ono bilo u trenutku raspada te države, (2) dubokih strukturnih, ekonomskih i demografskih promjena koje su se dogodile od kraja socijalističke Jugoslavije do danas i (3) dugoročnog naslijeđa Drugog svjetskog rata (1941-1945) i Domovinskog rata (1991-1995).