Politike povijesti u Estoniji i Hrvatskoj: Drugi svjetski rat kao "prošlost koja nikad neće proći"?

Abstract

U clanku se uspoređuju politike povijesti Drugoga svjetskog rata u Estoniji i Hrvatskoj poslije državnog osamostaljenja. Pokazujuci kako su estonski i hrvatski nacionalno-integracijski procesi dominantno bili obilježeni "potragom" za samostalnom državom, temeljna je teza clanka da revizionisticko sjecanje na estonske i hrvatske osovinske borce kao na "borce za naciju i državu" opstaje zbog iskljucivog shvacanja Sovjetskog Saveza i Jugoslavije kao velikoruske odnosno velikosrpske "tamnice" estonskoga i hrvatskog naroda. Iako službeno sjecanje u objema zemljama istice europsko antifasisticko nasljeđe, oklijevanje vlasti u odmicanju od ekskluzivistickih državotvornih politika povijesti potice pozitivnu interpretaciju estonskoga i hrvatskog fasizma. Autori zakljucno prikazuju razlike među dvjema zemljama te upucuju na pogubnost aktualnih europskih politika spram totalitarizma kao obrasca suocavanja s Drugim svjetskim ratom, a koje Estoniju i Hrvatsku jos vise udaljuju od suocavanja s prosloscu