Neomerkantilizam u međunarodnim (geo)političkim odnosima

Q4 Social Sciences

Socijalna Ekologija Pub Date : 2022-01-01 DOI:10.17234/socekol.31.1.2

Pavle Jakovac, Marko Tomljanović, I. Velić

{"title":"Neomerkantilizam u međunarodnim (geo)političkim odnosima","authors":"Pavle Jakovac, Marko Tomljanović, I. Velić","doi":"10.17234/socekol.31.1.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Pojava neomerkantilizma može se povezati s pojavom ekonomskog nacionalizma. Neomerkantilističku praksu moglo bi se također povezati i okarakterizirati kao protekcionizam jer dobrim dijelom koristi stari merkantilistički instrumentarij. Povijesna su zbivanja u 19. stoljeću dovela do povezivanja trgovinskih politika SAD-a i ondašnje Njemačke te su se počele primjenjivati one protekcionističke prakse koje su primjenjivale stare merkantilističke zemlje. Današnja moderna neoliberalna paradigma u praksi ekonomskih lidera povremeno i po potrebi poseže za merkantilističkim metodama pogotovo kada u globalnu jednadžbu ulaze strateški resursi. Iako su se industrijske zemlje (u početku) razvijale upravo na principima ekonomskog nacionalizma odnosno merkantilizmima, u planovima ekonomskog razvoja za nerazvijene zemlje (uz pomoć / financiranje Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske trgovinske organizacije) praktično je nametnuta potpuno tržišno orijentirana neoliberalna paradigma. Stoga je i u definiranju neomerkantilističke doktrine fokus na velikim gospodarstvima odnosno velikim (transnacionalnim) korporacijama koja mogu djelovati na globalne tržišne uvjete. Neomerkantilistička doktrina modernog svijeta zorno podsjeća na izvornu merkantilističku koja inzistira na profitu pod svaku cijenu, a nekadašnji trgovci koji su utjecali na državnu politiku suviše sliče modernim lobistima koji zagovaraju politike ovisno o interesima korporacija koje zastupaju. Neomerkantilistička praksa privilegija je super-sila svijeta, dok se nerazvijene zemlje nalaze u žrvnju između njih. Stoga, čini se da je tzv. politika sile zapečatila razvojne mogućnosti malim i slabi(ji)m zemljama.","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Socijalna Ekologija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.17234/socekol.31.1.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Pojava neomerkantilizma može se povezati s pojavom ekonomskog nacionalizma. Neomerkantilističku praksu moglo bi se također povezati i okarakterizirati kao protekcionizam jer dobrim dijelom koristi stari merkantilistički instrumentarij. Povijesna su zbivanja u 19. stoljeću dovela do povezivanja trgovinskih politika SAD-a i ondašnje Njemačke te su se počele primjenjivati one protekcionističke prakse koje su primjenjivale stare merkantilističke zemlje. Današnja moderna neoliberalna paradigma u praksi ekonomskih lidera povremeno i po potrebi poseže za merkantilističkim metodama pogotovo kada u globalnu jednadžbu ulaze strateški resursi. Iako su se industrijske zemlje (u početku) razvijale upravo na principima ekonomskog nacionalizma odnosno merkantilizmima, u planovima ekonomskog razvoja za nerazvijene zemlje (uz pomoć / financiranje Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske trgovinske organizacije) praktično je nametnuta potpuno tržišno orijentirana neoliberalna paradigma. Stoga je i u definiranju neomerkantilističke doktrine fokus na velikim gospodarstvima odnosno velikim (transnacionalnim) korporacijama koja mogu djelovati na globalne tržišne uvjete. Neomerkantilistička doktrina modernog svijeta zorno podsjeća na izvornu merkantilističku koja inzistira na profitu pod svaku cijenu, a nekadašnji trgovci koji su utjecali na državnu politiku suviše sliče modernim lobistima koji zagovaraju politike ovisno o interesima korporacija koje zastupaju. Neomerkantilistička praksa privilegija je super-sila svijeta, dok se nerazvijene zemlje nalaze u žrvnju između njih. Stoga, čini se da je tzv. politika sile zapečatila razvojne mogućnosti malim i slabi(ji)m zemljama.

查看原文本刊更多论文

国际（地缘）政治关系中的非奥主义

新重商主义现象可以与经济民族主义现象联系起来。非数字做法也可以被联系起来，并被定性为保护主义，因为使用了旧营销工具的大部分。历史大约是19岁。几个世纪以来，美国和德国的贸易政策一直联系在一起，旧的市场营销国家所采用的保护主义做法已经开始适用。今天，经济领导人实践中的现代新自由主义范式经常会遇到营销方法，尤其是当战略资源进入全球平等时。尽管工业国家（最初）是根据市场营销等经济民族主义原则发展起来的，但非发达国家的经济发展计划（在世界银行、国际货币基金组织和世界贸易组织的援助/资助下）实际上是针对完全以市场为导向的新自由主义模式。因此，以大型经济体为重点的非营销学说的定义也是重要的（跨国）公司，它们可以在全球市场条件下运作。现代世界的非商业学说强烈提醒人们，营销的来源是不惜一切代价坚持利润，而影响国家政策的前商人与现代说客过于相似，他们根据自己所代表的公司的利益来捍卫政策。特权的非市场化做法是世界的超级力量，而非发达国家则处于它们之间的流血冲突中。Stoga，čini se da je tzv。武力政策阻碍了弱小国家的发展。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊