Prekogranično zagađenje okoliša između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine: tri studije slučaja

Abstract

Paralelno s razvojem suvremenog drustva raste broj i vrsta rizika s kojima se suvremeno drustvo suocava. Jedan vid takvih rizika je prekogranicno zagađenje okolisa i njegovih sastavnica, tla, zraka i vode. Napor država da se nose sa zagađenjem na svom teritoriju nedostatan je zbog cinjenice da zagađenje nastaje i siri se svuda ne ogranicavajuci se na granice jedne države. Iz tog razloga potrebna je suradnja među državama kako bi se ustvrdili standardi i mehanizmi za njegovo sprjecavanje i reduciranje. U radu se analizira prekogranicno zagađenje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kroz tri studije slucaja: zagađenje zraka u Slavonskom Brodu izazvano ispustanjem stetnih tvari radom Rafinerije nafte Brod u BiH, poplave koje su pogodile regiju u svibnju 2014. godine i „sedamnaesto jezero“ Nacionalnog parka Plitvicka jezera nastalo zbog nerijesenog sustava odvodnje. U sva tri slucaja opisani su specificni konteksti u kojima se prekogranicno zagađenje desilo ili se jos uvijek događa, glavni drustveni akteri ukljuceni u problem i njegovo rjesavanje uz analizu postojecih pravnih dokumenata koji se ticu okolisa, direktiva Europske unije i svjetskih konvencija. Istaknute su institucionalne manjkavosti država po pitanju zastite okolisa, razlike između BiH i Hrvatske i preporuke međunarodnih institucija za bolje upravljanje okolisem. Složenost problematike pokazala je da obje države trebaju raditi na unaprjeđenju svojih okolisnih politika u praksi, uz naglasak na potrebu za međudržavnom suradnjom za bolje upravljanje rizikom prekogranicnog zagađenja.