{"title":"Isusova ostavljenost na križu i kršćansko razumijevanje Boga kao trojstvenoga zajedništva","authors":"Marija Pehar, V. Lazic","doi":"10.31337/oz.76.4.6","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Isusova objava Boga kao trojstvenoga zajedništva u ovom je radu promišljana polazeći od njegove osamljenosti i razdvojenosti od Oca u trenutku smrti na križu, izražene vapajem »Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?« (Mk 15,34; Mt 27,46). Prvi dio rada donosi kritičku egzegezu navedenih redaka u grčkom izvorniku, te istovremeno kao opravdano otvara pitanje može li se stvarna Isusova napuštenost od nebeskoga Oca razumjeti i kao bitna kritika kršćanskoga nauka o Bogu kao neraskidivom zajedništvu ljubavi. Stoga su u drugom dijelu dobiveni egzegetski rezultati uspoređeni s kršćanskim trinitarnim naukom, i to kroz prikaz trinitarno–teoloških doprinosa Moltmanna i Balthasara. U trećem se dijelu kroz pneumatološku dimenziju i soteriološko usmjerenje trinitarnoga nauka ukazuje na istinski trinitarno–teološki potencijal Isusove realne osamljenosti u smrti na križu i mogućnost novoga tumačenja Boga kao ljubavi.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-11-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Obnovljeni Zivot","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31337/oz.76.4.6","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Arts and Humanities","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Isusova objava Boga kao trojstvenoga zajedništva u ovom je radu promišljana polazeći od njegove osamljenosti i razdvojenosti od Oca u trenutku smrti na križu, izražene vapajem »Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?« (Mk 15,34; Mt 27,46). Prvi dio rada donosi kritičku egzegezu navedenih redaka u grčkom izvorniku, te istovremeno kao opravdano otvara pitanje može li se stvarna Isusova napuštenost od nebeskoga Oca razumjeti i kao bitna kritika kršćanskoga nauka o Bogu kao neraskidivom zajedništvu ljubavi. Stoga su u drugom dijelu dobiveni egzegetski rezultati uspoređeni s kršćanskim trinitarnim naukom, i to kroz prikaz trinitarno–teoloških doprinosa Moltmanna i Balthasara. U trećem se dijelu kroz pneumatološku dimenziju i soteriološko usmjerenje trinitarnoga nauka ukazuje na istinski trinitarno–teološki potencijal Isusove realne osamljenosti u smrti na križu i mogućnost novoga tumačenja Boga kao ljubavi.