{"title":"Skulptura Bogorodice Sućutne iz nekadašnje kapele Majke Božje Žalosne u Svetom Ivanu Zelini – rekonstrukcija izvornoga konteksta","authors":"M. Ožanić","doi":"10.31664/ripu.2021.45.06","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Zelini danas je smještena kamena skulptura Bogorodice Sućutne nastala vjerojatno krajem 17. stoljeća, a svojim srodnim likovnim rješenjem približena je skupini kamenih figura izrađenih prema uzoru na bakrorez Johana Sadelera I. Izvorno je zasigurno stajala u funkciji pila, no rastući ugled i čudesa potaknuli su 1718. godine izgradnju kapele Majke Božje Žalosne njoj u čast, kako opisuju vizitatori, »na način postaje«. Njezin izgubljen izgled i inventar ovdje su prvi put rekonstruirani i protumačeni detaljnim iščitavanjima arhivskih vrela koja otkrivaju da su oltari sadržavali jedne od najranijih primjera ikonografskih motiva i kompozicijskih rješenja, a arhitektonsko oblikovanje pročelja s dvoetažnim ulaznim trijemom i scenografski razrađenim prizorom Kalvarije na katu ističu se kao usamljeni predstavnici u sakralnoj arhitekturi i umjetničkom stvaralaštvu 18. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2021-12-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31664/ripu.2021.45.06","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"ART","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Zelini danas je smještena kamena skulptura Bogorodice Sućutne nastala vjerojatno krajem 17. stoljeća, a svojim srodnim likovnim rješenjem približena je skupini kamenih figura izrađenih prema uzoru na bakrorez Johana Sadelera I. Izvorno je zasigurno stajala u funkciji pila, no rastući ugled i čudesa potaknuli su 1718. godine izgradnju kapele Majke Božje Žalosne njoj u čast, kako opisuju vizitatori, »na način postaje«. Njezin izgubljen izgled i inventar ovdje su prvi put rekonstruirani i protumačeni detaljnim iščitavanjima arhivskih vrela koja otkrivaju da su oltari sadržavali jedne od najranijih primjera ikonografskih motiva i kompozicijskih rješenja, a arhitektonsko oblikovanje pročelja s dvoetažnim ulaznim trijemom i scenografski razrađenim prizorom Kalvarije na katu ističu se kao usamljeni predstavnici u sakralnoj arhitekturi i umjetničkom stvaralaštvu 18. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske.