Uloga novih tehnologija u borbi protiv lažnih vijesti

IF 0.4 Q4 COMMUNICATION

Medijske Studije-Media Studies Pub Date : 2021-03-09 DOI:10.20901/MS.11.22.4

Tanja Grmuša, Lordan Prelog

{"title":"Uloga novih tehnologija u borbi protiv lažnih vijesti","authors":"Tanja Grmuša, Lordan Prelog","doi":"10.20901/MS.11.22.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Konvergencija medija praćena razvojem novih tehnologija nastoji osigurati upotrebu pristigle‏ informacije na svim komunikacijskim kanalima koje medijska organizacija posjeduje, a preduvjet‏ za spomenuti način rada je integrirana redakcija. Takav pristup podrazumijeva suradnju donedavno‏ strogo razdvojenih odjela, osoblja i tehnologije, koji moraju biti educirani i osposobljeni za rad u digitalnom‏ okruženju. Velik je to izazov i za profesionalne novinarske standarde zbog imperativa brzine, ali‏ i promjene načina komunikacije izvora s medijima. S druge strane, promjena uloge publike koju čine aktivni‏ kreatori masovne komunikacije traži kontinuirano provjeravanje etičnosti kanala i komunikatora,‏ a sve s ciljem jačanja vjerodostojnosti medija koji gube povjerenje konzumenata u odnosu na društvene‏ mreže. Dubinu komunikacijske krize koja je vrhunac doživjela inflacijom lažnih vijesti prepoznala je i‏ Europska komisija koja naglašava važnost samoregulacije. Istodobno, tehnološki divovi i digitalne platforme‏ pokušavaju dati svoj doprinos u razvoju automatiziranih (fact-check) sustava vođenih umjetnom‏ inteligencijom, koji bi trebali olakšati novinarima, urednicima, ali i korisnicima prepoznavanje društveno‏ štetnih komunikacijskih formi. Cilj je rada istražiti iskustva hrvatskih novinara s radom u integriranoj redakciji,‏ kao i njihov odnos prema cjeloživotnom obrazovanju te profesionalnim standardima struke u‏ digitalnom dobu kojima veliki izazov predstavljaju lažne vijesti te ispitati primjenu umjetne inteligencije u‏ provjeri informacija i borbi protiv dezinformacija.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.4000,"publicationDate":"2021-03-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"3","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Medijske Studije-Media Studies","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/MS.11.22.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"COMMUNICATION","Score":null,"Total":0}

引用次数: 3

Abstract

Konvergencija medija praćena razvojem novih tehnologija nastoji osigurati upotrebu pristigle‏ informacije na svim komunikacijskim kanalima koje medijska organizacija posjeduje, a preduvjet‏ za spomenuti način rada je integrirana redakcija. Takav pristup podrazumijeva suradnju donedavno‏ strogo razdvojenih odjela, osoblja i tehnologije, koji moraju biti educirani i osposobljeni za rad u digitalnom‏ okruženju. Velik je to izazov i za profesionalne novinarske standarde zbog imperativa brzine, ali‏ i promjene načina komunikacije izvora s medijima. S druge strane, promjena uloge publike koju čine aktivni‏ kreatori masovne komunikacije traži kontinuirano provjeravanje etičnosti kanala i komunikatora,‏ a sve s ciljem jačanja vjerodostojnosti medija koji gube povjerenje konzumenata u odnosu na društvene‏ mreže. Dubinu komunikacijske krize koja je vrhunac doživjela inflacijom lažnih vijesti prepoznala je i‏ Europska komisija koja naglašava važnost samoregulacije. Istodobno, tehnološki divovi i digitalne platforme‏ pokušavaju dati svoj doprinos u razvoju automatiziranih (fact-check) sustava vođenih umjetnom‏ inteligencijom, koji bi trebali olakšati novinarima, urednicima, ali i korisnicima prepoznavanje društveno‏ štetnih komunikacijskih formi. Cilj je rada istražiti iskustva hrvatskih novinara s radom u integriranoj redakciji,‏ kao i njihov odnos prema cjeloživotnom obrazovanju te profesionalnim standardima struke u‏ digitalnom dobu kojima veliki izazov predstavljaju lažne vijesti te ispitati primjenu umjetne inteligencije u‏ provjeri informacija i borbi protiv dezinformacija.

查看原文本刊更多论文

新技术在打击虚假新闻方面的作用

在新技术开发的监督下，媒体会议试图确保媒体组织拥有的所有沟通渠道上都能获得可访问的信息，并预先要求提及工作的整合方式。这种方法是与最新的部门、工作人员和技术部门合作，这些部门必须在数字环境中接受教育和专业化。这也是对专业新闻标准的挑战，因为速度势在必行，但也改变了媒体的沟通方式。另一方面，大众传播创作者主动改变受众角色，需要不断验证渠道和传播者的道德，以加强对社交网络失去信心的媒体的可信度。欧洲委员会也认识到虚假新闻泛滥所经历的传播危机的深度，这突出了自我监管的重要性。与此同时，科技巨头和数字平台正试图为自动化（事实核查）情报系统的发展做出贡献，该系统应为记者、编辑提供便利，但也应为社会传播有害形式的用户提供便利。这项工作旨在探索克罗地亚记者以综合方式工作的经验，以及他们与数字时代终身教育和专业技能标准的关系，在数字时代，主要挑战是虚假新闻，并研究艺术情报在信息验证和打击虚假信息方面的作用。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Medijske Studije-Media Studies COMMUNICATION-

CiteScore

0.70

自引率

20.00%

发文量