{"title":"Što roditelji imaju pravo znati o dječjim vršnjačkim odnosima – mišljenje adolescenata i njihovih majki","authors":"Zora Raboteg-Šarić, Ivan Zovak","doi":"10.21465/2019-SP-222-05","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj istraživanja bio je ispitati stavove adolescenata i njihovih majki o tome što roditelji imaju pravo znati o svojoj djeci te razlike u stavovima roditelja i djece u odno-su na spol i dob adolescenata. Uzorak je obuhvaćao 188 srednjoškolaca (94 djevojke i 94 mladića) prosječne dobi od 16,6 godina i njihove majke (N = 188). Primijenjena je hrvatska verzija Upitnika roditeljskog prava na informacije o djeci (Right to Know In-ventory, Krein i Brown, 2004), kojim se mjere stavovi prema legitimnosti roditeljskog autoriteta u odnosu na četiri domene vršnjačkih odnosa adolescenata: aktivnosti s pri-jateljima, značajke odnosa, negativne karakteristike vršnjaka i pozitivne karakteristike vršnjaka. Rezultati su pokazali da majke općenito procjenjuju svoje pravo na znanje o djeci i njihovim aktivnostima većim nego što im to pravo daju adolescenti. Dobivene su značajne razlike između rezultata majki i djece na svim skalama Upitnika roditelj-skog prava na informacije o djeci, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Složene analize varijance pokazale su značajan efekt spola adolescenata na njihove stavove o roditeljskom pravu na informacije o djeci, kao i značajan efekt spola djeteta na stavove majki. U obje analize učinci dobi djeteta te interakcije spola i dobi nisu značajni. Dje-vojke, u usporedbi s mladićima, procjenjuju značajno većim roditeljsko pravo na in-formacije o djeci u svim područjima, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Majke koje imaju kćer smatraju da imaju značajno veće pravo na informacije o aktivnostima djece s prijateljima i značajkama njihovih odnosa s vršnjacima nego majke sinova. Rezultati se razmatraju u odnosu na istraživanja o legitimnosti roditeljskog autoriteta različitim socijalnim domenama i istraživanja o adolescentskom samootkrivanju. Ključne riječi: adolescenti, autonomija, odnosi s vršnjacima, roditeljsko pravo na informacije","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-07-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Suvremena Psihologija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21465/2019-SP-222-05","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Psychology","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Cilj istraživanja bio je ispitati stavove adolescenata i njihovih majki o tome što roditelji imaju pravo znati o svojoj djeci te razlike u stavovima roditelja i djece u odno-su na spol i dob adolescenata. Uzorak je obuhvaćao 188 srednjoškolaca (94 djevojke i 94 mladića) prosječne dobi od 16,6 godina i njihove majke (N = 188). Primijenjena je hrvatska verzija Upitnika roditeljskog prava na informacije o djeci (Right to Know In-ventory, Krein i Brown, 2004), kojim se mjere stavovi prema legitimnosti roditeljskog autoriteta u odnosu na četiri domene vršnjačkih odnosa adolescenata: aktivnosti s pri-jateljima, značajke odnosa, negativne karakteristike vršnjaka i pozitivne karakteristike vršnjaka. Rezultati su pokazali da majke općenito procjenjuju svoje pravo na znanje o djeci i njihovim aktivnostima većim nego što im to pravo daju adolescenti. Dobivene su značajne razlike između rezultata majki i djece na svim skalama Upitnika roditelj-skog prava na informacije o djeci, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Složene analize varijance pokazale su značajan efekt spola adolescenata na njihove stavove o roditeljskom pravu na informacije o djeci, kao i značajan efekt spola djeteta na stavove majki. U obje analize učinci dobi djeteta te interakcije spola i dobi nisu značajni. Dje-vojke, u usporedbi s mladićima, procjenjuju značajno većim roditeljsko pravo na in-formacije o djeci u svim područjima, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Majke koje imaju kćer smatraju da imaju značajno veće pravo na informacije o aktivnostima djece s prijateljima i značajkama njihovih odnosa s vršnjacima nego majke sinova. Rezultati se razmatraju u odnosu na istraživanja o legitimnosti roditeljskog autoriteta različitim socijalnim domenama i istraživanja o adolescentskom samootkrivanju. Ključne riječi: adolescenti, autonomija, odnosi s vršnjacima, roditeljsko pravo na informacije
这项研究的目的是调查青少年及其母亲对有权了解其子女的态度,以及父母和儿童对性和青少年的态度差异。样本包括188名平均年龄16.6岁的高中生(94名女孩和94名年轻人)及其母亲(N=188)。克罗地亚版本的父母获得儿童信息的权利(知情权,Krein和Brown,2004年)已被用于衡量对父母权力合法性的态度,涉及四个青少年领域:与朋友的活动、重要关系、男性的负面特征和男性的正面特征。结果表明,母亲通常比青少年更重视了解儿童及其活动的权利。除了老年人的积极特征外,母亲和儿童在父母对儿童的知情权的所有尺度上的结果都存在显著差异。一项复杂的方差分析显示,青少年的性别对其父母获得儿童信息的权利产生了重大影响,儿童的性别对母亲的地位也产生了重要影响。在这两项分析中,儿童年龄和性互动的影响都不显著。与年轻人相比,两名士兵评估了除老年人的积极特征外,所有领域的父母对孩子的重要权利。有女儿的母亲认为,与儿子的母亲相比,她们有更大的权利了解孩子与朋友的活动以及她们与成年人关系的迹象。Rezultati se razmatraju u odnosu na istraživanja o legalimnosti roditeljskog autoriteta različitim socijalnim domenama i istraž。关键词:青少年、自主性、老年关系、父母知情权