Krunoslav Teslak, Mislav Vedriš, Karlo Beljan, Andrea Mertini, Marijana Andabaka
{"title":"Odabir prilagodljivog modela gospodarenja na temelju dugoročne projekcije razvoja dinarskih jelovo-bukovih sastojina","authors":"Krunoslav Teslak, Mislav Vedriš, Karlo Beljan, Andrea Mertini, Marijana Andabaka","doi":"10.31298/sl.147.1-2.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Raznodobne jelovo-bukove šume u Republici Hrvatskoj zauzimaju oko 157 000 ha. Tijekom povijesti njima se upravljalo različitim načinima gospodarenja, od jednodobnog do prebornog gospodarenja. Kao rezultat povijesne integracije hrvatskog šumarstva u njemačku šumarsku školu i uz jedinstvene ekološke značajke dinarskog područja, primarno se primjenjuje preborni način gospodarenja. U današnje vrijeme zbog različitih biotskih i abiotskih utjecaja, većina bukovo-jelovih šuma u Hrvatskoj ima prijelaznu strukturu između jednodobne i one preborne. Strukturu karakterizira velika drvna zaliha, mali prirast, loša vitalnost, slaba obnova jele i sve veći udio obične bukve. Takav ogledni primjer je i stalna pokusna ploha koja se nalazi u sjevernom dinarskom području Hrvatske i kojom gospodare “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb, a ujedno je i predmet ovog istraživanja. Cilj članka jest istražiti različite modele određivanja sječa koji će usmjeriti šumu u stabilniju prebornu strukturu s optimalanim prirastom i s odgovarajućim volumnim udjelom jele. Ulazni podaci dobiveni su sukcesivnim mjerenjima na stalnoj pokusnoj plohi u bukovo-jelovoj sastojini. Simulator šumskih stabala i sastojina, MOSES version 3.0, testiran je na primjenjivost u lokalnim uvjetima i korišten je za projekciju budućeg gospodarenja. Četiri scenarija temeljena na različitim modelima izračuna sječe korištena su za simulaciju mogućih smjerova budućeg gospodarenja s naglaskom na ciljani volumni udio jele, prirodnu obnovu jele, uspostavu i održavanje preborne strukture. Svi scenariji predviđaju smanjenje volumena jele praćeno agresivnom regeneracijom obične bukve te djelomično postizanje preborne strukture. Krajnje strukture šumskih sastojina (nakon 110 godina) uspoređene su i rangirane na temelju sastojinskih i ekonomskih pokazatelja. S gledišta ekološke, šumsko-gospodarske i ekonomske održivosti, model izračuna sječe koji je temeljen na trenutnoj drvnoj zalihi i desetogodišnjem prirastu pokazao se kao najbolji među istraženim scenarijima.","PeriodicalId":49464,"journal":{"name":"Sumarski List","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.4000,"publicationDate":"2023-02-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Sumarski List","FirstCategoryId":"97","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31298/sl.147.1-2.2","RegionNum":4,"RegionCategory":"农林科学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"FORESTRY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Raznodobne jelovo-bukove šume u Republici Hrvatskoj zauzimaju oko 157 000 ha. Tijekom povijesti njima se upravljalo različitim načinima gospodarenja, od jednodobnog do prebornog gospodarenja. Kao rezultat povijesne integracije hrvatskog šumarstva u njemačku šumarsku školu i uz jedinstvene ekološke značajke dinarskog područja, primarno se primjenjuje preborni način gospodarenja. U današnje vrijeme zbog različitih biotskih i abiotskih utjecaja, većina bukovo-jelovih šuma u Hrvatskoj ima prijelaznu strukturu između jednodobne i one preborne. Strukturu karakterizira velika drvna zaliha, mali prirast, loša vitalnost, slaba obnova jele i sve veći udio obične bukve. Takav ogledni primjer je i stalna pokusna ploha koja se nalazi u sjevernom dinarskom području Hrvatske i kojom gospodare “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb, a ujedno je i predmet ovog istraživanja. Cilj članka jest istražiti različite modele određivanja sječa koji će usmjeriti šumu u stabilniju prebornu strukturu s optimalanim prirastom i s odgovarajućim volumnim udjelom jele. Ulazni podaci dobiveni su sukcesivnim mjerenjima na stalnoj pokusnoj plohi u bukovo-jelovoj sastojini. Simulator šumskih stabala i sastojina, MOSES version 3.0, testiran je na primjenjivost u lokalnim uvjetima i korišten je za projekciju budućeg gospodarenja. Četiri scenarija temeljena na različitim modelima izračuna sječe korištena su za simulaciju mogućih smjerova budućeg gospodarenja s naglaskom na ciljani volumni udio jele, prirodnu obnovu jele, uspostavu i održavanje preborne strukture. Svi scenariji predviđaju smanjenje volumena jele praćeno agresivnom regeneracijom obične bukve te djelomično postizanje preborne strukture. Krajnje strukture šumskih sastojina (nakon 110 godina) uspoređene su i rangirane na temelju sastojinskih i ekonomskih pokazatelja. S gledišta ekološke, šumsko-gospodarske i ekonomske održivosti, model izračuna sječe koji je temeljen na trenutnoj drvnoj zalihi i desetogodišnjem prirastu pokazao se kao najbolji među istraženim scenarijima.
克罗地亚的各种森林噪音约占157000公顷。在历史上,它们以不同的经济方式进行管理,从同一时期到卓越的经济。由于克罗地亚林业与德国森林学校的历史融合,以及该动态地区独特的环境特征,主要采用了优秀的经济方式。如今,由于不同的生物和非生物效应,克罗地亚的大多数噪声森林都具有介于单一和美丽之间的横截面结构。该结构的特点是木材供应量大,生长量小,生命力差,食物恢复能力弱,噪音更常见。这面镜子也是克罗地亚北部迪纳里地区的一个连续测试区,克罗地亚森林的主人,即萨格勒布,也是本研究的对象。文章的目的是探索不同的尖端确定模型,引导森林进入更稳定的交叉结构,实现最佳生长和适当的食物量。在噪声管成分的连续测试区域上成功地测量了输入数据。测试了一个森林树木和组件的模拟器,MOSES 3.0版,用于在当地条件下使用,并用于预测未来经济。Četiri scenarija temeljena na različitim modelima izračuna sječe korištena su za simulatiqu mogućih smjerova budućeg gospodarenja s naglaskom na ciljani voluni udio jele,prirodnu obnovu jele,usposavu i održavanje pre-borne strukture。所有预测音量降低的场景都通过积极再生普通噪音和部分实现透明结构来监测。森林组成部分的最终结构(110年后)已根据组成部分和经济指标进行了比较和排列。在环境、森林和经济可持续性方面,基于当前木材湾和十年增长的计算模型已被证明是探索最多的情景中最好的。
期刊介绍:
Forestry Journal publishes scientific and specialist articles from the fields of forestry, forestry-related scientific branches, nature protection and wildlife management.