{"title":"Dobno specifična obilježja spontanih pokreta u dojenčeta","authors":"Julija Goleš, Ana Katušić, Ines Joković Oreb","doi":"10.31299/HRRI.55.1.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Uvid u normalnu funkciju fetalnog mozga omogućava nam procjena spontanih pokreta. Spontani su pokreti oni u fetusa i mladog dojenčeta koji se očituju dobno specifičnim obilježjima u dvjema fazama: fazi uvijanja i fazi vrpoljenja. Razlikujemo normalan i tri tipa abnormalnih spontanih pokreta, a to su siromašni, grčevito-sinkronizirani i kaotični spontani pokreti. Istraživanja pokazuju kako je prediktivna snaga procjene najbolja u fazi vrpoljenja, tj. od 2. do 4. mjeseca života. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati optimalnost i dobno specifična obilježja spontanih pokreta novorođenčeta u fazi uvijanja i vrpoljenja praćenjem neurorazvojnog trajektorija djeteta bez čimbenika rizika. Kriterij za odabir sudionika ovog istraživanja bio je taj da je sudionik novorođenče iz uredno iznesene trudnoće i bez čimbenika rizika. Sudionik je muško novorođenče rođeno u 40. tjednu uredne trudnoće i bez čimbenika rizika. U svrhu istraživanja primijenjena je globalna procjena spontanih pokreta te detaljna procjena kvalitete spontanih pokreta u fazi uvijanja te je mjerena pojavnost i učestalost specifičnih pokreta prema središnjoj liniji u fazi vrpoljenja. Rezultati istraživanja ukazuju na to kako je dojenče pokazalo siromašan repertoar pokreta u fazi uvijanja koji se kroz fazu vrpoljenja izmijenio i pokazao kao normalan repertoar. Ovakva promjena optimalnosti između tranzicije obrasca spontanih pokreta učestala je kod dojenčadi donesene bez čimbenika rizika te ukazuje na uredan rani neuromotorički razvoj djeteta.","PeriodicalId":39824,"journal":{"name":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2019-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31299/HRRI.55.1.5","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31299/HRRI.55.1.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1
Abstract
Uvid u normalnu funkciju fetalnog mozga omogućava nam procjena spontanih pokreta. Spontani su pokreti oni u fetusa i mladog dojenčeta koji se očituju dobno specifičnim obilježjima u dvjema fazama: fazi uvijanja i fazi vrpoljenja. Razlikujemo normalan i tri tipa abnormalnih spontanih pokreta, a to su siromašni, grčevito-sinkronizirani i kaotični spontani pokreti. Istraživanja pokazuju kako je prediktivna snaga procjene najbolja u fazi vrpoljenja, tj. od 2. do 4. mjeseca života. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati optimalnost i dobno specifična obilježja spontanih pokreta novorođenčeta u fazi uvijanja i vrpoljenja praćenjem neurorazvojnog trajektorija djeteta bez čimbenika rizika. Kriterij za odabir sudionika ovog istraživanja bio je taj da je sudionik novorođenče iz uredno iznesene trudnoće i bez čimbenika rizika. Sudionik je muško novorođenče rođeno u 40. tjednu uredne trudnoće i bez čimbenika rizika. U svrhu istraživanja primijenjena je globalna procjena spontanih pokreta te detaljna procjena kvalitete spontanih pokreta u fazi uvijanja te je mjerena pojavnost i učestalost specifičnih pokreta prema središnjoj liniji u fazi vrpoljenja. Rezultati istraživanja ukazuju na to kako je dojenče pokazalo siromašan repertoar pokreta u fazi uvijanja koji se kroz fazu vrpoljenja izmijenio i pokazao kao normalan repertoar. Ovakva promjena optimalnosti između tranzicije obrasca spontanih pokreta učestala je kod dojenčadi donesene bez čimbenika rizika te ukazuje na uredan rani neuromotorički razvoj djeteta.
期刊介绍:
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, sljednik časopisa Defektologija, objavljuje radove iz područja edukacijsko-rehabilitacijskih, biomedicinskih, humanističkih, te drugih društvenih znanosti, kao i različitih područja umjetnosti povezanih s pitanjima prevencije, dijagnostike i procjene, tretmana i sveobuhvatne podrške u zajednici za osobe s posebnim potrebama i poremećajima u ponašanju. Primarno je usmjerena na objavljivanje suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja.