Kristijan Tomljanović, Jelena Kranjec Orlović, Milan Poljak, Danko Diminić, Marijan Grubešić
{"title":"Štete od jelena običnog (Cervus elaphus L.) u sastojinama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) Srednje Posavine","authors":"Kristijan Tomljanović, Jelena Kranjec Orlović, Milan Poljak, Danko Diminić, Marijan Grubešić","doi":"10.31298/sl.146.3-4.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Šumski ekosustavi složeni su sustavi u kojima je ponekad teško predvidjeti i objasniti procese međusobnog djelovanja i interakcije pojedinih čimbenika. Neodvojivi dio šumskih ekosustava su različite vrste krupne divljači. Divljač, a posebice krupni preživači i divlja svinja, u stalnoj su interakciji sa florom područja koje naseljavaju. Njihovi pozitivno/negativni utjecaji mijenjaju se tijekom različitih fenofaza i starosti sastojine te ovise o prisutnosti i brojnosti divljači, dostupnosti hranjiva i sl. Negativni utjecaji krupnih vrsta divljači predmet su brojnih istraživanja u svijetu i kod nas. U ovome istraživanju obrađene su štete koje uzrokuje jelen obični (Cervus elaphus L.) na kori mladih stabala poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Na dvije lokacije unutar poplavnog područja rijeke Save, u staništima gdje se preklapaju zajednice poljskog jasena i areal jelena običnog, izvršeno je istraživanje oštećenja na kori poljskog jasena. Rezultati pokazuju da guljenje kore mladih stabala jasena započinje odmah po uklanjanju zaštitne ograde kojim se sastojine štite u fazi oplodnih sječa. Oštećivana stabla jasena kreću se u rasponu prsnog promjera od 2 do 18 cm. Na stablima promjera 18 cm i više, zbog formiranja debljeg sloja mrtve kore, jeleni prestaju s guljenjem, a štete iz prethodnih godina postaju teže uočljive. Oštećivanja kore kreću od pridanka debla (vrata korijena) pa sve do 190 cm visine. Porastom promjera unutar raspona 2 – 18 cm, raste i stupanj prstenovanja odnosno kumulativna višegodišnja oštećenja. Na nekim lokacijama šteta je zabilježena na svim stablima poljskog jasena. Oštećenja nisu pronađena na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) i amorfi (Amorpha fruticosa L.) kao dvjema najzastupljenijim drvenastim vrstama pored jasena. Provedene analize kore ne upućuju da je nedostatak hranjiva, šećera ili minerala razlog zašto jeleni gule koru mladih jasenovih stabala.","PeriodicalId":49464,"journal":{"name":"Sumarski List","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.4000,"publicationDate":"2022-04-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Sumarski List","FirstCategoryId":"97","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.2","RegionNum":4,"RegionCategory":"农林科学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"FORESTRY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Šumski ekosustavi složeni su sustavi u kojima je ponekad teško predvidjeti i objasniti procese međusobnog djelovanja i interakcije pojedinih čimbenika. Neodvojivi dio šumskih ekosustava su različite vrste krupne divljači. Divljač, a posebice krupni preživači i divlja svinja, u stalnoj su interakciji sa florom područja koje naseljavaju. Njihovi pozitivno/negativni utjecaji mijenjaju se tijekom različitih fenofaza i starosti sastojine te ovise o prisutnosti i brojnosti divljači, dostupnosti hranjiva i sl. Negativni utjecaji krupnih vrsta divljači predmet su brojnih istraživanja u svijetu i kod nas. U ovome istraživanju obrađene su štete koje uzrokuje jelen obični (Cervus elaphus L.) na kori mladih stabala poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Na dvije lokacije unutar poplavnog područja rijeke Save, u staništima gdje se preklapaju zajednice poljskog jasena i areal jelena običnog, izvršeno je istraživanje oštećenja na kori poljskog jasena. Rezultati pokazuju da guljenje kore mladih stabala jasena započinje odmah po uklanjanju zaštitne ograde kojim se sastojine štite u fazi oplodnih sječa. Oštećivana stabla jasena kreću se u rasponu prsnog promjera od 2 do 18 cm. Na stablima promjera 18 cm i više, zbog formiranja debljeg sloja mrtve kore, jeleni prestaju s guljenjem, a štete iz prethodnih godina postaju teže uočljive. Oštećivanja kore kreću od pridanka debla (vrata korijena) pa sve do 190 cm visine. Porastom promjera unutar raspona 2 – 18 cm, raste i stupanj prstenovanja odnosno kumulativna višegodišnja oštećenja. Na nekim lokacijama šteta je zabilježena na svim stablima poljskog jasena. Oštećenja nisu pronađena na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) i amorfi (Amorpha fruticosa L.) kao dvjema najzastupljenijim drvenastim vrstama pored jasena. Provedene analize kore ne upućuju da je nedostatak hranjiva, šećera ili minerala razlog zašto jeleni gule koru mladih jasenovih stabala.
森林生态系统是由一些系统组成的,在这些系统中,有时很难预测和解释个体之间的相互作用和相互作用过程。森林生态系统中未被破坏的部分是不同种类的大型野蛮人。野生动物,尤其是大型幸存者和野猪,与居住地区的植物群不断互动。它们的积极/消极影响因不同现象和年龄而异,取决于野生动物的存在和数量、营养供应等。大型野生动物物种的消极影响在世界上和我们身上都有大量研究。在本研究中,鹿对幼龄农业透明树(Fraxinus angustifolia Vahl)的地面造成了伤害。在Save河主要区域内的两个地点,在波兰清晰度和鹿区常见的地区,对场地清晰度的损害进行了研究。结果表明,在移除在生育期受到保护的防护栅栏后,幼树的干旱将立即开始。受损的更清晰的树木在2到18厘米的胸部大小、18厘米及以上的树木范围内移动,由于形成了更厚的尸体层,鹿停止了驾驶,前几年的损坏变得更加明显。Oštećivanja kore kreću od pridanka debla(vrata korijena)身高190厘米。在2-18厘米的范围内增加,增加和程度的环或累积的多年损害。在一些地方,所有清晰的区域都记录了损坏情况。鹤树(Quercus robur L.)和紫穗槐(Amorpha fruticosa L.)是除清晰度外最具代表性的两种树木,未发现任何损伤。谷物分析并没有表明,缺乏食物、糖或矿物质是鹿在幼树的角落里奔跑的原因。
期刊介绍:
Forestry Journal publishes scientific and specialist articles from the fields of forestry, forestry-related scientific branches, nature protection and wildlife management.