{"title":"Machiavelli","authors":"Davorin Žagar","doi":"10.20901/pm.57.3.01","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Autor u članku ukazuje na suvremenu relevantnost Machiavellijeva nauka sadržanog u Vladaru i Raspravama. U dijalogu s Lefortom i njegovim epohalnim tumačenjem Firentinca (1972) članak nudi alternativno, subverzivno čitanje Machiavellijeve teorije političkog konflikta i pritom, u kritičkom odnosu spram Honnetha (1995), osvjetljuje elemente specifične, makijavelijevske teorije priznanja. Autor tvrdi da je fundamentalno demokratski karakter Machiavellijeva projekta izravno povezan sa sposobnošću plebsa da prepozna svoju novu funkciju u društvenom polju i da na sebe odvažno preuzme queer “identitet”. To je moguće samo uz pomoć i potporu vladara. Plebs u tekstu označava dinamičku koaliciju na različite načine potlačenih skupina. Uz pomoć političke instance pučani trebaju preobraziti svoju težnju da ne budu tlačeni od velikaša u pozitivno usmjerenu težnju da bivstvuju na način koji čuva razliku u odnosu na težnju velikaša za posjedovanjem. Otkrivajući sebstvo kao mjesto nesvodive drugosti, pučani neprestano izumljuju nove načine postojanja u razlici spram “režimā normalnosti” i na taj način postaju nepresušni izvor društvene inovacije koja stoji na dispoziciji čitavom društvu. Poqueeravanje plebsa omogućuje viši stupanj zajedničkog bivstvovanja. Snaga demokratskog društva izravno ovisi o vitalitetu težnje pučana i njihovoj sposobnosti da neprestano osmišljavaju i proizvode nove načine života.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2020-11-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/pm.57.3.01","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1
Abstract
Autor u članku ukazuje na suvremenu relevantnost Machiavellijeva nauka sadržanog u Vladaru i Raspravama. U dijalogu s Lefortom i njegovim epohalnim tumačenjem Firentinca (1972) članak nudi alternativno, subverzivno čitanje Machiavellijeve teorije političkog konflikta i pritom, u kritičkom odnosu spram Honnetha (1995), osvjetljuje elemente specifične, makijavelijevske teorije priznanja. Autor tvrdi da je fundamentalno demokratski karakter Machiavellijeva projekta izravno povezan sa sposobnošću plebsa da prepozna svoju novu funkciju u društvenom polju i da na sebe odvažno preuzme queer “identitet”. To je moguće samo uz pomoć i potporu vladara. Plebs u tekstu označava dinamičku koaliciju na različite načine potlačenih skupina. Uz pomoć političke instance pučani trebaju preobraziti svoju težnju da ne budu tlačeni od velikaša u pozitivno usmjerenu težnju da bivstvuju na način koji čuva razliku u odnosu na težnju velikaša za posjedovanjem. Otkrivajući sebstvo kao mjesto nesvodive drugosti, pučani neprestano izumljuju nove načine postojanja u razlici spram “režimā normalnosti” i na taj način postaju nepresušni izvor društvene inovacije koja stoji na dispoziciji čitavom društvu. Poqueeravanje plebsa omogućuje viši stupanj zajedničkog bivstvovanja. Snaga demokratskog društva izravno ovisi o vitalitetu težnje pučana i njihovoj sposobnosti da neprestano osmišljavaju i proizvode nove načine života.
期刊介绍:
“Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.