{"title":"NOVA IZBORNA REGULATIVA I PRINCIP REPREZENTATIVNOSTI: ZAKON O IZBORU NARODNIH POSLANIKA I ZAKON O LOKALNIM IZBORIMA","authors":"Balint Pastor","doi":"10.22182/spm.7512022.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Predmet rada je analiza zakonodavnog okvira kojim se nakon dve decenije značajno menjaju izborna regulativa i principi legitimnog konstituisanja vlasti na republičkom i lokalnom nivou. Pravno-politikološkom analizom novih rešenja utvrđenih u Zakonu o izboru narodnih poslanika i Zakonu o lokalnim izborima, u svojevrsnom političkom intermecu neposredno po donošenju a pre primene na prvim narednim izborima, ukazaćemo na potencijalne ishode koji se mogu očekivati prevođenjem ideala pravne norme u stvarnost konkretnog biračkog mesta. U Dvanaestom sazivu Narodne skupštine inicirana su, sa stanovišta demokratske i institucionalne konsolidacije dva krucijalna pravno-politička procesa: referendumskim izajšnjavanjem građana potvrđen je Akt o promeni Ustava u delu o pravosuđu, a dva paralelna međupartijska dijaloga vođena pod pokroviteljstvom Narodne skupštine okončana su usvajanjem dokumenata iz kojih su proizašle promene važećeg izbornog modela. Cilj analize je identifikovanje uticaja nove regulative na do sada iskristalisanu izbornu praksu, sa fokusom na rešenja za koja očekujemo da će unaprediti princip reprezentativnosti a posebno političke reprezentacije nacionalnih manjina. U radu se ne bavimo kompletnim setom zakona od značaja za sprovođenje izbora, npr. o finansirnju političkih aktivnosti, spečavanju korupcije, izboru predsednika Republike Srbije, već se fokusiramo na ključne novine u izboru kolektivnih predstavničkih organa. Promene pravne regulative kojom se glasovi građana pretvaraju u poslanička i odbornička mesta ćemo kontekstualizirati u dvodecenijskoj perspektivi, koristeći različite istraživačke metode: istorijski i uporedni metod, kao i egzegetički, u smislu tumačenja različitih pravnih izvora, s tim da je posebna pažnja posvećena analizi, komentarima i tumačenjima određenih ustavnih, zakonskih i podzakonskih akata. Dodatna vrednost analize proizilazi i iz činjenice da metodološka saznanja tumačimo sa pozicije neposrednog učesnika u procesima izrade, usvajanja i implementacije propisa, u prethodnih 15 godina.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-05-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Srpska Politicka Misao","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22182/spm.7512022.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Predmet rada je analiza zakonodavnog okvira kojim se nakon dve decenije značajno menjaju izborna regulativa i principi legitimnog konstituisanja vlasti na republičkom i lokalnom nivou. Pravno-politikološkom analizom novih rešenja utvrđenih u Zakonu o izboru narodnih poslanika i Zakonu o lokalnim izborima, u svojevrsnom političkom intermecu neposredno po donošenju a pre primene na prvim narednim izborima, ukazaćemo na potencijalne ishode koji se mogu očekivati prevođenjem ideala pravne norme u stvarnost konkretnog biračkog mesta. U Dvanaestom sazivu Narodne skupštine inicirana su, sa stanovišta demokratske i institucionalne konsolidacije dva krucijalna pravno-politička procesa: referendumskim izajšnjavanjem građana potvrđen je Akt o promeni Ustava u delu o pravosuđu, a dva paralelna međupartijska dijaloga vođena pod pokroviteljstvom Narodne skupštine okončana su usvajanjem dokumenata iz kojih su proizašle promene važećeg izbornog modela. Cilj analize je identifikovanje uticaja nove regulative na do sada iskristalisanu izbornu praksu, sa fokusom na rešenja za koja očekujemo da će unaprediti princip reprezentativnosti a posebno političke reprezentacije nacionalnih manjina. U radu se ne bavimo kompletnim setom zakona od značaja za sprovođenje izbora, npr. o finansirnju političkih aktivnosti, spečavanju korupcije, izboru predsednika Republike Srbije, već se fokusiramo na ključne novine u izboru kolektivnih predstavničkih organa. Promene pravne regulative kojom se glasovi građana pretvaraju u poslanička i odbornička mesta ćemo kontekstualizirati u dvodecenijskoj perspektivi, koristeći različite istraživačke metode: istorijski i uporedni metod, kao i egzegetički, u smislu tumačenja različitih pravnih izvora, s tim da je posebna pažnja posvećena analizi, komentarima i tumačenjima određenih ustavnih, zakonskih i podzakonskih akata. Dodatna vrednost analize proizilazi i iz činjenice da metodološka saznanja tumačimo sa pozicije neposrednog učesnika u procesima izrade, usvajanja i implementacije propisa, u prethodnih 15 godina.