Pandemija COVID-19 i novo razumijevanje sigurnosti

IF 0.1 Q4 POLITICAL SCIENCE

Politicka Misao-Croatian Political Science Review Pub Date : 2021-09-24 DOI:10.20901/pm.58.3.05

Siniša Tatalović, D. Malnar

{"title":"Pandemija COVID-19 i novo razumijevanje sigurnosti","authors":"Siniša Tatalović, D. Malnar","doi":"10.20901/pm.58.3.05","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Izbijanje pandemije COVID-19 početkom 2020. dovelo je do nezabilježene krize globalnih razmjera koja je dovela do blokade vitalnih sastavnica društvenog djelovanja u razmjerima koji su ugrozili međunarodnu i nacionalnu sigurnost. Pandemija je iskazala potencijal za evoluciju i generiranje šireg spektra prijetnji i otvorila suštinska pitanja razumijevanja sigurnosti i sigurnosnog organiziranja država. Radi se o prijetnji na koju, iako je prepoznata u većini strateških dokumenata sigurnosti, nije uspješno definiran odgovor nacionalnih i međunarodnih sigurnosnih sustava u okviru još uvijek dominantnog razumijevanja sigurnosti utemeljenog na tradicionalnim sigurnosnim studijama. Pokazalo se da su sigurnosni sustavi još uvijek determinirani tradicionalnim konceptom koji ne omogućava u potpunosti prepoznavanje uzroka prijetnji i kriza te njihove korelacije, što jača neizvjesnost i negativno utječe na normativni i institucionalni kapacitet potreban za učinkovit odgovor na krize. Rad polazi od hipoteze kako je pandemija COVID-19 potaknula promjene sigurnosne paradigme, što znanstvenu zajednicu i donositelje političkih odluka stavlja pred izazov definiranja novih pristupa i novih metoda istraživanja sigurnosnih fenomena te strateškog modeliranja sigurnosnih sustava i upravljanja krizama na nacionalnoj i na globalnoj razini. U radu će se stoga analizirati utjecaj krize potaknute pandemijom COVID- 19 na razumijevanje sigurnosti kroz raščlambu prijetnji koje je generirala te definiranje korelacije teorijskih znanja i praktičnih iskustava upravljanja krizom.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2021-09-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/pm.58.3.05","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Abstract

Izbijanje pandemije COVID-19 početkom 2020. dovelo je do nezabilježene krize globalnih razmjera koja je dovela do blokade vitalnih sastavnica društvenog djelovanja u razmjerima koji su ugrozili međunarodnu i nacionalnu sigurnost. Pandemija je iskazala potencijal za evoluciju i generiranje šireg spektra prijetnji i otvorila suštinska pitanja razumijevanja sigurnosti i sigurnosnog organiziranja država. Radi se o prijetnji na koju, iako je prepoznata u većini strateških dokumenata sigurnosti, nije uspješno definiran odgovor nacionalnih i međunarodnih sigurnosnih sustava u okviru još uvijek dominantnog razumijevanja sigurnosti utemeljenog na tradicionalnim sigurnosnim studijama. Pokazalo se da su sigurnosni sustavi još uvijek determinirani tradicionalnim konceptom koji ne omogućava u potpunosti prepoznavanje uzroka prijetnji i kriza te njihove korelacije, što jača neizvjesnost i negativno utječe na normativni i institucionalni kapacitet potreban za učinkovit odgovor na krize. Rad polazi od hipoteze kako je pandemija COVID-19 potaknula promjene sigurnosne paradigme, što znanstvenu zajednicu i donositelje političkih odluka stavlja pred izazov definiranja novih pristupa i novih metoda istraživanja sigurnosnih fenomena te strateškog modeliranja sigurnosnih sustava i upravljanja krizama na nacionalnoj i na globalnoj razini. U radu će se stoga analizirati utjecaj krize potaknute pandemijom COVID- 19 na razumijevanje sigurnosti kroz raščlambu prijetnji koje je generirala te definiranje korelacije teorijskih znanja i praktičnih iskustava upravljanja krizom.

查看原文本刊更多论文

新冠肺炎大流行与对安全的新认识

新冠肺炎疫情于2020年初取消这导致了一场前所未有的全球规模的危机，导致重要的社会参与成分在危及国际和国家安全的层面上受到阻碍。流行病已经证明了发展和产生广泛威胁的潜力，并提出了理解国家安全和保障的关键问题。我认为，这是一个很好的例子，我认为这是一种策略，我认为我没有定义国家，我认为是一个传统的国家。事实表明，安全系统仍然是由一种传统概念决定的，这种概念不允许充分认识到威胁和危机的原因及其相互关系，这加剧了不确定性，并对有效应对危机所需的正常和体制能力产生了负面影响。这项工作源于一种假设，即新冠肺炎大流行鼓励了安全范式的变化，这导致科学界和政治决策者挑战在国家和全球层面定义安全现象研究、战略安全系统和危机管理的新方法和新方法。因此，这项工作将分析新冠肺炎大流行造成的危机的影响，以通过传播所产生的威胁来理解安全，并确定危机管理中理论知识和实践经验的相关性。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Politicka Misao-Croatian Political Science Review POLITICAL SCIENCE-

CiteScore

0.40

自引率

33.30%

发文量

审稿时长

3 weeks

期刊介绍： “Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.