Izlazna gospodarska strategija Hrvatske u vrijeme pandemije COVID-19 i značaj regionalne strukture gospodarstva

IF 0.3 Q4 ECONOMICS

Ekonomski Pregled Pub Date : 2021-05-24 DOI:10.32910/EP.72.3.6

Željko Lovrinčević, Davor Mikulić, Damira Keček

{"title":"Izlazna gospodarska strategija Hrvatske u vrijeme pandemije COVID-19 i značaj regionalne strukture gospodarstva","authors":"Željko Lovrinčević, Davor Mikulić, Damira Keček","doi":"10.32910/EP.72.3.6","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj je ovoga rada, analizom multiplikativnih učinaka i intenziteta regionalne povezanosti, identificirati sektore s najvećim potencijalom za ublažavanje negativnih gospodarskih posljedica širenja COVID-19 virusa u Hrvatskoj. Hrvatska je podijeljena u dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska. U izradi regionalnih input-output tablica korištena je metodologija međusektorskih lokacijskih kvocijenata (Cross-industry location quotient, CILQ). Metoda se temelji na specijalizaciji pojedinih regija u proizvodnji određenih skupina proizvoda, a temeljem čega se nacionalni tehnički koeficijenti prilagođavaju na razini pojedinih regija. U istraživačkom smislu doprinos rada temelji se na nepostojanju empirijske literature koja bi se bavila regionalnom input-output analizom za hrvatsko gospodarstvo. Rezultati rada mogu se koristiti i kao podloga za definiranje izlazne ekonomske strategije usmjerene na oporavak gospodarstva i brži izlazak iz recesije. Najveći multiplikativni učinci i najveći intenzitet regionalne povezanosti uočen je u određenim sektorima prerađivačke industrije, poljoprivredi i građevinarstvu. Ova skupina djelatnosti može se uz određene mjere opreza odvijati na dosadašnji način bez velikih rizika za širenje virusa. Poticanje ovih aktivnosti daje pozitivne rezultate već u kratkom roku, a zbog visokih multiplikativnih učinaka, pozitivni poticaj širi se i na ostale djelatnosti i regije. Osim ovih djelatnosti naglasak treba biti i na unapređivanju sektora zdravstva i sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kod kojih su neizravni gospodarski učinci nešto niži, ali koji će biti ključni za nesmetano odvijanje gospodarske aktivnosti u budućem razdoblju. Sektor turizma ima vrlo plitke multiplikatine učinke, ali nadprosječno velik udio isporuka za finalnu potrošnju, a time i utjecaj na prihode državnog proračuna.","PeriodicalId":53985,"journal":{"name":"Ekonomski Pregled","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3000,"publicationDate":"2021-05-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Ekonomski Pregled","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.32910/EP.72.3.6","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"ECONOMICS","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Cilj je ovoga rada, analizom multiplikativnih učinaka i intenziteta regionalne povezanosti, identificirati sektore s najvećim potencijalom za ublažavanje negativnih gospodarskih posljedica širenja COVID-19 virusa u Hrvatskoj. Hrvatska je podijeljena u dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska. U izradi regionalnih input-output tablica korištena je metodologija međusektorskih lokacijskih kvocijenata (Cross-industry location quotient, CILQ). Metoda se temelji na specijalizaciji pojedinih regija u proizvodnji određenih skupina proizvoda, a temeljem čega se nacionalni tehnički koeficijenti prilagođavaju na razini pojedinih regija. U istraživačkom smislu doprinos rada temelji se na nepostojanju empirijske literature koja bi se bavila regionalnom input-output analizom za hrvatsko gospodarstvo. Rezultati rada mogu se koristiti i kao podloga za definiranje izlazne ekonomske strategije usmjerene na oporavak gospodarstva i brži izlazak iz recesije. Najveći multiplikativni učinci i najveći intenzitet regionalne povezanosti uočen je u određenim sektorima prerađivačke industrije, poljoprivredi i građevinarstvu. Ova skupina djelatnosti može se uz određene mjere opreza odvijati na dosadašnji način bez velikih rizika za širenje virusa. Poticanje ovih aktivnosti daje pozitivne rezultate već u kratkom roku, a zbog visokih multiplikativnih učinaka, pozitivni poticaj širi se i na ostale djelatnosti i regije. Osim ovih djelatnosti naglasak treba biti i na unapređivanju sektora zdravstva i sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kod kojih su neizravni gospodarski učinci nešto niži, ali koji će biti ključni za nesmetano odvijanje gospodarske aktivnosti u budućem razdoblju. Sektor turizma ima vrlo plitke multiplikatine učinke, ali nadprosječno velik udio isporuka za finalnu potrošnju, a time i utjecaj na prihode državnog proračuna.

查看原文本刊更多论文

新冠肺炎大流行期间克罗地亚的新兴经济战略以及区域经济结构的重要性

这项工作的目标是确定在减轻新冠肺炎病毒在克罗地亚扩散的负面经济后果方面潜力最大的部门。克罗地亚分为两个地区：克罗地亚大陆和亚得里亚海。在编制区域投入表时使用了跨行业位置商CILQ方法。该方法基于特定地区在特定产品组生产方面的专业化，并在此基础上在地区层面调整国家技术系数。研究有助于在缺乏实证文献的基础上对克罗地亚经济进行区域投入产出分析。这项工作的结果也可以作为确定旨在复苏和迅速摆脱衰退的退出经济战略的基础。制造业、农业和建筑业的某些部门的倍增效应最大，区域连通性强度最高。Ova skupina djelatnosti može se uz odreŞene mjere opreza odvijati na dosadašnji način bez velikh rizika zaširenje virusa。这些活动的推广在短期内显示出积极的结果，由于高倍增效应，积极的激励措施扩大到其他活动和地区。除了这些活动外，重点还应放在改善卫生部门和信息和通信技术部门，这些部门的经济公正效果较低，但这将是未来经济活动不公平发展的关键。旅游业具有非常复杂的多重影响，但最终消费供应的总体比例对国家预算的收入有影响。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Ekonomski Pregled ECONOMICS-

CiteScore

0.70

自引率

0.00%

发文量