„Iustos ab iniustis fidelesque ab infidelibus sequestrare et manifeste propallare“

Abstract

Razumijevanje lokalnih prilika u srednjovjekovnoj Slavoniji u prvom desetljeću 15. stoljeća zapravo je nemoguće bez uvida u reperkusije krize koja je izbila 1402. i kulminirala iduće godine, odnosno bez uvida u načine na koje je pobjednička strana ponovno uspostavila svoj narušeni autoritet. U radu se stoga sagledavaju mehanizmi saniranja političke krize kroz prizmu uloge administrativnih praksi utemeljenih na pisanoj riječi u tom procesu, odnosno kroz prizmu registra nevjernih nastalog na općem shodu održanom u Križevcima krajem 1403. i početkom 1404. godine. Štoviše, potraga za slavonskim registrom nevjernih otvorila je uvid i u vrlo sličan mehanizam rješavanja posljedica krize 1403. i na razini čitave Ugarske, gdje je također, početkom drugog desetljeća 15. stoljeća, napravljen registar nevjernih. Oba dokumenta, makar nisu sačuvana, dragocjeni su stoga tragovi za razumijevanje funkcioniranja kraljevskog aparata početkom 15. stoljeća te za sagledavanje modaliteta interakcije lokalnih društava i političkog središta.