{"title":"STAMBENA INTEGRACIJA IMIGRANATA IZ BiH U HRVATSKOJ: PRIMJER GRADA ZAGREBA","authors":"Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi, Margareta Gregurović","doi":"10.15291/GEOADRIA.2891","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se analiziraju rezultati istraživanja stambene integracije kao važnog dijela funkcionalne integracije najbrojnije imigrantske skupine u Hrvatskoj – građana Hrvatske rođenih u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno 2014. metodom ankete licem u lice (CAPI) u gradskoj četvrti Sesvete, Grad Zagreb, na prosudbenom uzorku od 301 ispitanika. Cilj je rada analizirati objektivne uvjete stanovanja (vlasništvo nad stambenim prostorom, kvaliteta stanovanja, susjedstvo) i subjektivne procjene pokazatelja stambene integracije skupine doseljenika iz BiH u jednoj četvrti Grada Zagreba. U većem dijelu rada provedene su deskriptivne analiza prikupljenih podataka, a pomoću odabranih testova u odnos su stavljene dvije ili više karakteristika ispitanika s njihovim procjenama standarda i kvalitete stanovanja. Pri zaključivanju na temelju prikupljenih rezultata pozornost je usmjerena na ograničenja u načinu izbora uzorka i specifičnosti migrantske skupine bosanskohercegovačkih doseljenika. Ovisno o etničkoj pripadnosti imigranata jezik, povijesna i kulturna tradicija identična je (Hrvati) ili vrlo slična (Srbi i Bošnjaci) većinskom društvu u zemlji primitka što znatno olakšava sve aspekte integracije. Analizirani pokazatelji stambene integracije i razvoja kvalitete stanovanja ispitanika u uzorku potvrdili su visoku razinu uspješnosti. U gotovo svim ispitivanim karakteristikama stanovanja, vlasništvom nad stambenim prostorom, načinom stanovanja (kuća ili stan) i infrastrukturnom opremljenosti prostora, imigranti iz BiH ne razlikuju se od ukupnog stanovništva Hrvatske, dok su, primjerice, u površini korisnoga stambenog prostora i broja soba iznad prosjeka. Zabilježene su razlike s obzirom na razdoblje i razloge doseljavanja. Analiza usporedne procjene kvalitete stanovanja i ukupnoga životnog standarda u Zagrebu 2014. i u vrijeme odlaska iz BiH pokazala je da ispitanici u većini (57 %) smatraju da im je stanovanje i životni standard u Hrvatskoj bolji no što bi bio da su ostali živjeti u BiH.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.5000,"publicationDate":"2020-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Geoadria","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/GEOADRIA.2891","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"GEOGRAPHY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1
Abstract
U radu se analiziraju rezultati istraživanja stambene integracije kao važnog dijela funkcionalne integracije najbrojnije imigrantske skupine u Hrvatskoj – građana Hrvatske rođenih u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno 2014. metodom ankete licem u lice (CAPI) u gradskoj četvrti Sesvete, Grad Zagreb, na prosudbenom uzorku od 301 ispitanika. Cilj je rada analizirati objektivne uvjete stanovanja (vlasništvo nad stambenim prostorom, kvaliteta stanovanja, susjedstvo) i subjektivne procjene pokazatelja stambene integracije skupine doseljenika iz BiH u jednoj četvrti Grada Zagreba. U većem dijelu rada provedene su deskriptivne analiza prikupljenih podataka, a pomoću odabranih testova u odnos su stavljene dvije ili više karakteristika ispitanika s njihovim procjenama standarda i kvalitete stanovanja. Pri zaključivanju na temelju prikupljenih rezultata pozornost je usmjerena na ograničenja u načinu izbora uzorka i specifičnosti migrantske skupine bosanskohercegovačkih doseljenika. Ovisno o etničkoj pripadnosti imigranata jezik, povijesna i kulturna tradicija identična je (Hrvati) ili vrlo slična (Srbi i Bošnjaci) većinskom društvu u zemlji primitka što znatno olakšava sve aspekte integracije. Analizirani pokazatelji stambene integracije i razvoja kvalitete stanovanja ispitanika u uzorku potvrdili su visoku razinu uspješnosti. U gotovo svim ispitivanim karakteristikama stanovanja, vlasništvom nad stambenim prostorom, načinom stanovanja (kuća ili stan) i infrastrukturnom opremljenosti prostora, imigranti iz BiH ne razlikuju se od ukupnog stanovništva Hrvatske, dok su, primjerice, u površini korisnoga stambenog prostora i broja soba iznad prosjeka. Zabilježene su razlike s obzirom na razdoblje i razloge doseljavanja. Analiza usporedne procjene kvalitete stanovanja i ukupnoga životnog standarda u Zagrebu 2014. i u vrijeme odlaska iz BiH pokazala je da ispitanici u većini (57 %) smatraju da im je stanovanje i životni standard u Hrvatskoj bolji no što bi bio da su ostali živjeti u BiH.