Hrvatski jezik u Hrvatskome saboru

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu Pub Date : 2022-12-17 DOI:10.38003/zrffs.15.6

Anita Runjić-Stoilova, Marijana Tomelić Ćurlin

{"title":"Hrvatski jezik u Hrvatskome saboru","authors":"Anita Runjić-Stoilova, Marijana Tomelić Ćurlin","doi":"10.38003/zrffs.15.6","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Govorenje u Saboru ili Parlamentu javno je govorenje i kao takvo mjeri se drukčijim mjerilima nego privatno govorenje. U njemu je povećana odgovornost izgovorene zastupničke riječi u »istinitosti i djelotvornosti, u društvenoj korisnosti i opravdanosti, u toleranciji i etici, u estetici i govorno-jezičnoj ispravnosti te u kulturi uopće« (Škarić, 2000: 9). Kako općenito u javnosti, tako i u Hrvatskome saboru govornik ne govori samo u svoje ime, već i u ime svojih birača, zastupa nekoga ili govori kao član neke skupine. Zbog svega toga odgovoran je prema kolektivu koji predstavlja, i to treba pokazati svojim istupima i u sadržajnome i u izvedbenome smislu.Autorice su svoje zanimanje usmjerile na izvedbenu razinu, točnije govorno-jezični iskaz hrvatskih saborskih zastupnika. Kako se istraživanje provodilo u povodu 170. godišnjice prvoga zastupničkog govora na hrvatskome jeziku, u radu se analiziraju odstupanja u govorno-jezičnome iskazu zastupnika 7. saziva Hrvatskoga sabora. Kao javni govornici, bez obzira na svoje podrijetlo ili stupanj obrazovanja, zastupnici bi trebali biti jezično kompetentni i biti primjerom uzorne uporabe hrvatskoga standardnog jezika. U tome pogledu, autorice popisuju i opisuju odstupanja 50-ero saborskih govornika od hrvatskoga standardnog jezika u jedanaest sati rasprave o nekoliko prijedloga zakona, i to na svim jezičnim razinama: fonetsko-fonološkoj, morfološkoj, tvorbenoj, leksičkoj, sintaktičkoj i stilističkoj. U drugome dijelu istraživanja izdvojeni su zanimljiviji primjeri odstupanja u zastupničkim iskazima. Posebna je pozornost u analizi posvećena odstupanjima u govorno-jezičnim iskazima saborskih zastupnika na fonetsko-fonološkoj i leksičkoj jezičnoj razini.","PeriodicalId":34331,"journal":{"name":"Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.38003/zrffs.15.6","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Govorenje u Saboru ili Parlamentu javno je govorenje i kao takvo mjeri se drukčijim mjerilima nego privatno govorenje. U njemu je povećana odgovornost izgovorene zastupničke riječi u »istinitosti i djelotvornosti, u društvenoj korisnosti i opravdanosti, u toleranciji i etici, u estetici i govorno-jezičnoj ispravnosti te u kulturi uopće« (Škarić, 2000: 9). Kako općenito u javnosti, tako i u Hrvatskome saboru govornik ne govori samo u svoje ime, već i u ime svojih birača, zastupa nekoga ili govori kao član neke skupine. Zbog svega toga odgovoran je prema kolektivu koji predstavlja, i to treba pokazati svojim istupima i u sadržajnome i u izvedbenome smislu.Autorice su svoje zanimanje usmjerile na izvedbenu razinu, točnije govorno-jezični iskaz hrvatskih saborskih zastupnika. Kako se istraživanje provodilo u povodu 170. godišnjice prvoga zastupničkog govora na hrvatskome jeziku, u radu se analiziraju odstupanja u govorno-jezičnome iskazu zastupnika 7. saziva Hrvatskoga sabora. Kao javni govornici, bez obzira na svoje podrijetlo ili stupanj obrazovanja, zastupnici bi trebali biti jezično kompetentni i biti primjerom uzorne uporabe hrvatskoga standardnog jezika. U tome pogledu, autorice popisuju i opisuju odstupanja 50-ero saborskih govornika od hrvatskoga standardnog jezika u jedanaest sati rasprave o nekoliko prijedloga zakona, i to na svim jezičnim razinama: fonetsko-fonološkoj, morfološkoj, tvorbenoj, leksičkoj, sintaktičkoj i stilističkoj. U drugome dijelu istraživanja izdvojeni su zanimljiviji primjeri odstupanja u zastupničkim iskazima. Posebna je pozornost u analizi posvećena odstupanjima u govorno-jezičnim iskazima saborskih zastupnika na fonetsko-fonološkoj i leksičkoj jezičnoj razini.

查看原文本刊更多论文

克罗地亚语

在Sabor或议会的演讲是公开的，因此，措施不同于私人演讲。它增强了上述立法词语在“真理与功效、社会效用与正义、宽容与伦理、美学与语言正义以及所有文化”方面的责任（SCARIC，2000:9）。作为普通公众，发言人不代表自己，也代表他的选民，代表或作为一个群体的成员发言。这就是为什么它要对所代表的集体负责，它应该在内容和表现方面体现在它的步骤中。当局将兴趣集中在克罗地亚代表的表现水平、更准确的演讲语言声明上。如何对170进行研究。第一次克罗地亚语议会演讲的年份在语言声明7中分析了代表的离职情况。称为克罗地亚安息日。作为公共发言人，无论其出身或教育程度如何，代表都应具备语言能力，并成为克罗地亚标准语言模范使用的榜样。在这方面，作者描述并描述了50名克罗地亚标准语使用者在就语音、语音、形态、创造性、词汇、合成和文体等各级立法提案进行辩论11个小时后离开的情况。在研究的第二部分中，列举了立法声明中弃权的更有趣的例子。特别注意从语音、语音和词汇层面分析安息日代表语言中的弃权。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu

自引率

0.00%

发文量

审稿时长

32 weeks