Upotreba analize sentimenta u kontekstu percepcije brenda biblioteke

Abstract

Tehnološki napredak i promjene koje je društvo posljedično doživjelo, na biblioteke djeluju revolucionarno. Ipak, percepcija biblioteka ostaje duboko ukorijenjena u prošlosti bez obzira na snažan društveni, kognitivni i emocionalni razvoj pojedinca u okruženju koje je determinirano razvojem tehnologije. Unatoč predodžbi o dinamičnoj povezanosti savremenih konzumenata informacija i tehnologije te pretpostavci o njihovim iznimnim vještinama, prvenstveno u korištenju, a zatim automatizmom, i u procesu pronalaženja izvora informacija, njihova percepcija biblioteka kao “skladišta knjiga” ostaje tradicionalna, ne reflektirajući značajne promjene u iskustvu korištenja ažuriranih službi i usluga biblioteka. Unatoč uspješnoj prilagodbi biblioteka rastućim izazovima kompleksnog informacijskog okruženja, u literaturi se upozorava na nepostojanje konsenzusa oko poruke koju biblioteke šalju društvu u cjelini i koja objedinjuje kompleksnost i vrijednost njene uloge unutar zajednice. Brendiranje je jedan od marketinških koncepata koji determiniraju uspjeh bibliotečkog marketinga. Percepcija brenda (brand image), kao pokazatelj korisničke percepcije biblioteke, te identitet brenda (brand identity), kao način na koji biblioteka želi da bude percipirana, ključne su komponente brenda organizacije. S obzirom na dostupnost korisnički generiranog sadržaja u kojem se izražavaju emocije, zatim recentni napredak u automatskoj kategorizaciji mišljenja korisnika koji generiraju sadržaj na webu te dostupnost besplatnih alata za analizu sentimenta, ovaj rad ima za cilj eksperimentalno primijeniti analizu sentimenta u kontekstu razumijevanja brenda biblioteka. Analiza sentimenta bavi se automatskom ekstrakcijom pozitivnih, odnosno negativnih mišljenja iz teksta (Pang i Lee, 2008) i postaje popularno područje primjene obrade prirodnog jezika s ciljem uvida u stavove i mišljenja potrošača. Ovaj rad ima za cilj ispitati kako se analiza sentimenta može iskoristiti za prikupljanje informacija o načinu na koji su biblioteke percipirane u savremenoj kulturi. Namjerava se utvrditi da li se odabrani alati za analizu sentimenta Social Mention i sentiment viz mogu iskoristiti kao instrument za razumijevanje brenda biblioteke. Stoga će mogućnosti upotrebe alata biti istražene kroz odabrane primjere biblioteka za koje postoje dokazi brendiranja, ali će uključiti i riječi / fraze koje se odnose na biblioteke s ciljem identificiranja asocijacija koje se pojavljuju u vezi s globalnim brendom biblioteka. Istraživanje će demonstrirati da se biblioteke suočavaju s naslijeđenom percepcijom brenda, nedostatkom koherentne vizije identiteta te nemogućnošću definiranja i komuniciranja novog identiteta brenda za biblioteke digitalnog doba.