Palež pulskoga Narodnog doma 14. VII. 1920. ili kako je otvorena fašistička Pandorina kutija

IF 0.1 Q4 HISTORY

Histria Pub Date : 2020-12-30 DOI:10.32728/h2020.04

Milan Radošević

{"title":"Palež pulskoga Narodnog doma 14. VII. 1920. ili kako je otvorena fašistička Pandorina kutija","authors":"Milan Radošević","doi":"10.32728/h2020.04","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se kroz konzultaciju arhivskoga i novinskoga gradiva razmatraju i\nanaliziraju politička zbivanja na istočnoj obali Jadrana koja su kulminirala fašističkim paljenjem tršćanskoga (13. VII. 1920.) i pulskoga (14. VII. 1920.) Narodnoga doma te napadom na pulski Klub socijalističke mladeži i odvjetničke urede Mirka Vratovića i Ive Zuccona\n(16. VII. 1920.). Fokus rada je, nakon kraćega povijesnoga pregleda djelovanja Narodnoga doma, posebno usmjeren rekonstrukciji tih pulskih incidenata, uloge fašista u neredima, pozicioniranju lokalnih civilnih vlasti (civilnoga komesara i vicekvestora tijekom i nakon nasilne epizode), medijskom diskursu (agitaciji istarskih novina, kao i onih s prostora Kraljevine Italije) te, u konačnici, reakciji talijanskih parlamentaraca socijalista. Blaga reakcija pa i direktno sudjelovanje pripadnika službi javnoga reda i mira te vojske u neredima, nevjerodostojni izvještaji lokalnih civilnih vlasti i tiskanih medija o pitanju involviranosti osoba, kao i samoga tijeka napada, jasno su naznačili politiku negiranja prava na očuvanje hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta uopće. Paljenjem Dom(ov)a, čime se u svom govoru\nu pulskom kazalištu pohvalio i sam Benito Mussolini (21. IX. 1920.), uništeno je kulturno, gospodarsko i političko, tada već simbolično, sjedište pulskih Hrvata, a spaljivanjem više tisuća knjiga tamošnje Javne pučke knjižnice počinjen je kulturocid, koji će u povijesti ostati\nzapisan kao jedna od prvih fašističkih lomača u Europi. Time je jasno naznačena politika koja će se u Istri početi provoditi i prije službena dolaska na vlast fašista u listopadu 1922., prvenstveno u pogledu nasilne asimilacije tzv. „inorodaca“ (Hrvata i Slovenaca).","PeriodicalId":40644,"journal":{"name":"Histria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Histria","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.32728/h2020.04","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"HISTORY","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Abstract

U radu se kroz konzultaciju arhivskoga i novinskoga gradiva razmatraju i analiziraju politička zbivanja na istočnoj obali Jadrana koja su kulminirala fašističkim paljenjem tršćanskoga (13. VII. 1920.) i pulskoga (14. VII. 1920.) Narodnoga doma te napadom na pulski Klub socijalističke mladeži i odvjetničke urede Mirka Vratovića i Ive Zuccona (16. VII. 1920.). Fokus rada je, nakon kraćega povijesnoga pregleda djelovanja Narodnoga doma, posebno usmjeren rekonstrukciji tih pulskih incidenata, uloge fašista u neredima, pozicioniranju lokalnih civilnih vlasti (civilnoga komesara i vicekvestora tijekom i nakon nasilne epizode), medijskom diskursu (agitaciji istarskih novina, kao i onih s prostora Kraljevine Italije) te, u konačnici, reakciji talijanskih parlamentaraca socijalista. Blaga reakcija pa i direktno sudjelovanje pripadnika službi javnoga reda i mira te vojske u neredima, nevjerodostojni izvještaji lokalnih civilnih vlasti i tiskanih medija o pitanju involviranosti osoba, kao i samoga tijeka napada, jasno su naznačili politiku negiranja prava na očuvanje hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta uopće. Paljenjem Dom(ov)a, čime se u svom govoru u pulskom kazalištu pohvalio i sam Benito Mussolini (21. IX. 1920.), uništeno je kulturno, gospodarsko i političko, tada već simbolično, sjedište pulskih Hrvata, a spaljivanjem više tisuća knjiga tamošnje Javne pučke knjižnice počinjen je kulturocid, koji će u povijesti ostati zapisan kao jedna od prvih fašističkih lomača u Europi. Time je jasno naznačena politika koja će se u Istri početi provoditi i prije službena dolaska na vlast fašista u listopadu 1922., prvenstveno u pogledu nasilne asimilacije tzv. „inorodaca“ (Hrvata i Slovenaca).

查看原文本刊更多论文

通过建筑师和报纸的咨询，在……的东海岸东海岸的政治发展正被法西斯市场大火所分析（13）。七、1920）和脉冲（14。七、1920年。）国民议会攻击了社会主义青年脉动俱乐部以及米尔卡·弗拉托维奇和伊夫·祖科纳的律师（16）。七、1920.）。在对国家家园的行动进行了简短的历史回顾后，这些脉动事件的重建重点、法西斯在动乱中的作用、地方民政当局的立场（暴力事件期间和之后的民政专员和副总统）、媒体辩论（历史报纸以及意大利王国地区报纸的煽动），最后，意大利议员的反应。一种温和的反应，以及公共秩序、和平服务和部队直接参与动乱，地方民政当局和新闻媒体关于个人参与以及袭击过程本身的令人难以置信的报道，清楚地表明了一种完全剥夺保护克罗地亚文化和民族特征权利的政策。当我在波兰剧院的演讲中赞扬贝尼托·墨索里尼（21岁）时，众议院着火了。IX、 1920年），文化、经济和政治破坏已经被摧毁，然后它是波兰克罗地亚人的象征性所在地，焚烧公共射击图书馆的数千本书是一种文化，将作为欧洲最早的法西斯破坏者之一载入史册。这清楚地表明，在1922年10月法西斯官方当局到来之前，伊斯特里亚将开始实施一项政策，主要是在暴力庇护方面，即所谓的“inorodaca”（克罗地亚和斯洛文尼亚）。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Histria HISTORY-

自引率

0.00%

发文量