{"title":"Doing Comparative Research on Local Politics","authors":"Kristof Steyvers","doi":"10.31297/HKJU.19.1.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Zagovara se potreba strožeg i sustavnijeg pristupa komparativnim istraživanjima lokalne politike, tj. istraživanjima koja se bave akterima, instrumentima, institucijama i procesima u lokalnom sustavu upravljanja. Navode se prednosti takvog pristupa (prisutne kad se metodologija istraživanja bavi deskriptivnim, eksplanativnim i pragmatičkim pitanjima) kao i njegovi nedostaci (mnogobrojne teorije srednjeg dometa i kompromisi nužno prisutni u metodologiji komparativnih istraživanja).Rad nudi pregled komparativnih istraživanja lokalne politike te specificira tri razvojne faze. Prve dvije faze se bave izazovom klasifikacije (gdje postoje deskriptivnija i eksplanativnija varijanta, a obje imaju temelje u starom institucionalizmu), dok se treća faza bavi teorijskim razvojem (i opis i objašnjenje imaju temelj u novom institucionalizmu). Za svaku se fazu navodi jedan ili više reprezentativnih slučajeva kako bi se predočila složenost i dostignuća svake faze. Što se tiče klasifikacije, u radu se nastoji prikazati kako klasični kategorijski pristup usmjeren na zapadne zemlje polako postaje raznovrsniji i uključuje slučajeve iz ostalih dijelova Europe. Istodobno postupno jača prisutnost unutarupravne perspektive, ponekad u kombinaciji s njenim ranijim ekvivalentom u integriranijim oblicima lokalne demokracije. Što se tiče teorijskog razvoja, dolazi do prijelaza s koncepta vladanja (governing) i njegovih varijanti na governance koncept te se suvremene analize sve se više bave posljedicama empirijski dokazanog udaljavanja od koncepta vladanja. Rad također nudi nekoliko prijedloga za poboljšanje istraživanja, posebno u pogledu tumačenja (primjerice višerazinsko s fokusom na lokalno upravljanje), teorija (predlaže se razvoj i provjera empirijskih implikacija ili prijedloga koji će biti održivi na više razina i unutar razina), oblikovanja (predlaže se iskoristiti dodanu vrijednost brojnosti i blizine predmeta istraživanja) i mjerenja (bavljenje pitanjima ekvivalencije).","PeriodicalId":42223,"journal":{"name":"Croatian and Comparative Public Administration","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3000,"publicationDate":"2019-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31297/HKJU.19.1.3","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Croatian and Comparative Public Administration","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31297/HKJU.19.1.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"PUBLIC ADMINISTRATION","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1
Abstract
Zagovara se potreba strožeg i sustavnijeg pristupa komparativnim istraživanjima lokalne politike, tj. istraživanjima koja se bave akterima, instrumentima, institucijama i procesima u lokalnom sustavu upravljanja. Navode se prednosti takvog pristupa (prisutne kad se metodologija istraživanja bavi deskriptivnim, eksplanativnim i pragmatičkim pitanjima) kao i njegovi nedostaci (mnogobrojne teorije srednjeg dometa i kompromisi nužno prisutni u metodologiji komparativnih istraživanja).Rad nudi pregled komparativnih istraživanja lokalne politike te specificira tri razvojne faze. Prve dvije faze se bave izazovom klasifikacije (gdje postoje deskriptivnija i eksplanativnija varijanta, a obje imaju temelje u starom institucionalizmu), dok se treća faza bavi teorijskim razvojem (i opis i objašnjenje imaju temelj u novom institucionalizmu). Za svaku se fazu navodi jedan ili više reprezentativnih slučajeva kako bi se predočila složenost i dostignuća svake faze. Što se tiče klasifikacije, u radu se nastoji prikazati kako klasični kategorijski pristup usmjeren na zapadne zemlje polako postaje raznovrsniji i uključuje slučajeve iz ostalih dijelova Europe. Istodobno postupno jača prisutnost unutarupravne perspektive, ponekad u kombinaciji s njenim ranijim ekvivalentom u integriranijim oblicima lokalne demokracije. Što se tiče teorijskog razvoja, dolazi do prijelaza s koncepta vladanja (governing) i njegovih varijanti na governance koncept te se suvremene analize sve se više bave posljedicama empirijski dokazanog udaljavanja od koncepta vladanja. Rad također nudi nekoliko prijedloga za poboljšanje istraživanja, posebno u pogledu tumačenja (primjerice višerazinsko s fokusom na lokalno upravljanje), teorija (predlaže se razvoj i provjera empirijskih implikacija ili prijedloga koji će biti održivi na više razina i unutar razina), oblikovanja (predlaže se iskoristiti dodanu vrijednost brojnosti i blizine predmeta istraživanja) i mjerenja (bavljenje pitanjima ekvivalencije).