FORMIRANJE VLADE U REPUBLICI HRVATSKOJ U KOMPARATIVNOJ PERSPEKTIVI – JEDAN PRIJEDLOG USTAVNE PROMJENE

Abstract

Rad se bavi otvorenim ustavnopravnim pitanjima, koja su uvjetovala razlicita tumacenja i sporove u strucnoj javnosti u postupku konstituiranja Hrvatskog sabora i formiranja vlade u Republici Hrvatskoj, narocito u svjetlu iskustva nakon parlamentarnih izbora održanih u studenom 2015. godine. Na temelju komparativnih iskustava s ustavnopravnim uređenjem postupka formiranja vlade u pojedinim europskim državama predlažu se određene promjene Ustava Republike Hrvatske. U tom smislu trebalo bi propisati rok u kojem se Sabor mora konstituirati, od održanih parlamentarnih izbora, kao i rokove u kojima ce se provoditi razliciti postupci davanja mandata za sastav vlade (ili glasanja o vladi, odnosno predsjedniku vlade). Nadalje, postupak formiranja vlade treba uciniti sto je moguce izvjesnijim, tj. da se, za razliku od sadasnjeg rjesenja, omoguci i formiranje manjinske vlade. Svakako bi trebalo tražiti ustavno rjesenje prema kojem bi povjerenje obicne vecine zastupnika bilo dovoljno, u krajnjem slucaju, za formiranje vlade, kako ponavljanje parlamentarnih izbora ne bi bila jedina mogucnost rjesavanja krize formiranja vlade. Također, u postupku formiranja vlade treba osnažiti ulogu Hrvatskog sabora, a smanjiti ulogu sefa države. To se može postici na nacin da se omoguci i određenom broju zastupnika da može predložiti kandidate za predsjednika vlade. Predlaže se i brisanje ustavne odredbe iz clanka 112. Ustava Republike Hrvatske da predsjednik Republike ima ovlast imenovati privremenu nestranacku vladu u slucaju da nijednoj osobi nije dodijelio mandat za sastav vlade, odnosno nijedan kandidat nije dobio povjerenje ustavom propisane vecine zastupnika. Predsjedniku Republike ostala bi, pritom, ovlast raspisivanja prijevremenih izbora u slucaju da se Sabor ne konstituira, odnosno da se ne formira vlada. U radu se iznosi i prijedlog moguceg uvođenja instituta konstruktivnog nepovjerenja predsjedniku vlade.