DUBROVNIK AS A CRUISE DESTINATION (Current trends and development strategies)

Poslovna Izvrsnost Pub Date : 2018-12-01 DOI:10.22598/PI-BE/2018.12.2.105

I. Ban, D. Peručić, V. Vrtiprah

{"title":"DUBROVNIK AS A CRUISE DESTINATION (Current trends and development strategies)","authors":"I. Ban, D. Peručić, V. Vrtiprah","doi":"10.22598/PI-BE/2018.12.2.105","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Atraktivni kulturno-povijesni i prirodni resursi, razvijenost turisticke i lucke infrastrukture i dobar geografski položaj prednosti su Dubrovnika kao kruzerske destinacije. Danas je Dubrovnik, prema broju pristajanja brodova, peta tranzitna luka na Mediteranu i nezaobilazni dio itinerara svjetskih kruzerskih kompanija. Temeljno obilježje kruzerskoga turizma u Dubrovniku je sezonsko. Velika dnevna koncentracija putnika na relativno ogranicenom gradskom prostoru uglavnom u sestomjesecnom razdoblju (svibanj- listopad) stvara probleme koji su izuzetno složeni. Postavlja se pitanje u kojemu smjeru dugorocno razvijati Dubrovnik kao kruzersku destinaciju u kontekstu globalnih trendova i održivog razvoja. U radu se istražuju promjene u mjesecnoj, tjednoj i dnevnoj dinamici putnika i ticanja brodova, vremenu pristajanja brodova, prosjecnom stajanju u luci u Dubrovniku u razdoblju 2013.- 2017., trendovi na tržistu pomorskih krstarenja i predlaže model razvoja Dubrovnika kao kruzerske destinacije. Nalazi ukazuju na pozitivne i negativne trendove, na potrebu rjesavanja postojecih problema upravljanja potražnjom i destinacijskim proizvodom. Dubrovnik, da bi iskoristio prilike, a prijetnje sveo na minimum, treba razvijati kao kruzerski centar, tj. kao tranzitnu i baznu luku uz implementaciju strategije diferencijacije. Takav razvoj zahtijeva proaktivno djelovanje svih dionika izravno i neizravno ukljucenih u kruzerski turizam, daljnja ulaganja u lucku i gradsku infrastrukturu i suprastrukturu, u poboljsanje turisticke ponude, u bolju prometnu dostupnost ali i vece razumijevanje građana. Vise nego dosad, valja razvijati Dubrovnik kao baznu luku, sto bi bilo korisno za luku i za dubrovacki turizam.","PeriodicalId":52844,"journal":{"name":"Poslovna Izvrsnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2018-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.22598/PI-BE/2018.12.2.105","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Poslovna Izvrsnost","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22598/PI-BE/2018.12.2.105","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Abstract

Atraktivni kulturno-povijesni i prirodni resursi, razvijenost turisticke i lucke infrastrukture i dobar geografski položaj prednosti su Dubrovnika kao kruzerske destinacije. Danas je Dubrovnik, prema broju pristajanja brodova, peta tranzitna luka na Mediteranu i nezaobilazni dio itinerara svjetskih kruzerskih kompanija. Temeljno obilježje kruzerskoga turizma u Dubrovniku je sezonsko. Velika dnevna koncentracija putnika na relativno ogranicenom gradskom prostoru uglavnom u sestomjesecnom razdoblju (svibanj- listopad) stvara probleme koji su izuzetno složeni. Postavlja se pitanje u kojemu smjeru dugorocno razvijati Dubrovnik kao kruzersku destinaciju u kontekstu globalnih trendova i održivog razvoja. U radu se istražuju promjene u mjesecnoj, tjednoj i dnevnoj dinamici putnika i ticanja brodova, vremenu pristajanja brodova, prosjecnom stajanju u luci u Dubrovniku u razdoblju 2013.- 2017., trendovi na tržistu pomorskih krstarenja i predlaže model razvoja Dubrovnika kao kruzerske destinacije. Nalazi ukazuju na pozitivne i negativne trendove, na potrebu rjesavanja postojecih problema upravljanja potražnjom i destinacijskim proizvodom. Dubrovnik, da bi iskoristio prilike, a prijetnje sveo na minimum, treba razvijati kao kruzerski centar, tj. kao tranzitnu i baznu luku uz implementaciju strategije diferencijacije. Takav razvoj zahtijeva proaktivno djelovanje svih dionika izravno i neizravno ukljucenih u kruzerski turizam, daljnja ulaganja u lucku i gradsku infrastrukturu i suprastrukturu, u poboljsanje turisticke ponude, u bolju prometnu dostupnost ali i vece razumijevanje građana. Vise nego dosad, valja razvijati Dubrovnik kao baznu luku, sto bi bilo korisno za luku i za dubrovacki turizam.

查看原文本刊更多论文

杜布罗夫尼克作为邮轮目的地（当前趋势和发展战略）

具有吸引力的文化和自然资源、旅游和幸运基础设施的发展以及良好的地理位置优势，使杜布罗夫尼克成为一个跨目的地。如今，根据接近的船只数量，杜布罗夫尼克是地中海的第五个中转港，也是世界邮轮公司无法接受的一部分。杜布罗夫尼克交叉旅游的基本标志是季节性的。主要在第六个月（5月至10月），乘客每天高度集中在相对有限的城市地区，这带来了异常复杂的问题。问题是，在全球趋势和可持续发展的背景下，杜布罗夫尼克作为一个跨领域的目的地要发展多久。这项工作探讨了乘客和航运的月度、每周和每日流动、船舶批准时间、2013-2017年杜布罗夫尼克的平均港口、海上邮轮市场的趋势，并提出了杜布罗夫尼克作为邮轮目的地的发展模式。研究结果表明了积极和消极的趋势，需要解决现有的需求和目的地问题。杜布罗夫尼克（Dubrovnik），一个最低级别的奖项，一个执行不同战略的奖项。这一发展需要直接和间接参与跨境旅游的所有利益相关者的积极参与，对运气和城市基础设施和基础设施的进一步投资，改善旅游业，改善交通可用性，但也增加公民的理解。比以往任何时候都更好的是将杜布罗夫尼克开发为基地港口，这将对港口和深度旅游业有用。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Poslovna Izvrsnost

自引率

0.00%

发文量

审稿时长

12 weeks