Sigurnost zaposlenika klinike za dječje bolesti Zagreb

Abstract

Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, u hrvatskim i europskim, a posebice u američkim okvirima zauzima visoko mjesto prema područjima djelatnosti u kojima se dogodi najveći broj ozljeda na radu, s tendencijom k daljnjem rastu. Kada se tome doda činjenica da navedena djelatnost generira iznimno velik broj izgubljenih radnih dana i financijske gubitke kako za samog poslodavca tako i za državu, tijekom posljednjeg desetljeća niz eksperata posvetio je posebnu pozornost navedenoj djelatnosti. Koliko su nove tehnologije djelatnosti zdravstva donijele niz prednosti bez kojih današnja medicina u ovom obliku ne bi postojala, s druge strane, u određenim segmentima, otvorio se niz potencijalnih opasnosti za same radnike. Cilj ovog rada, kao prvog takvog i u ovom obliku, bio je iznijeti pokazatelje sigurnosti zaposlenika Klinike za dječje bolesti Zagreb, središnje i jedinstvene ustanove za zdravstvenu skrb djece i adolescenata u Republici Hrvatskoj te ih usporediti s dostupnim pokazateljima na razini države, Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. U dvanaestogodišnjem razdoblju evidentirano je 113 ozljeda na radu, od kojih se 56,64 % dogodilo na mjestu obavljanja radnih zadataka. Većinom se radilo o lakim ozljedama (59,29 %), a najveći udio odnosio se na iščašenja, uganuća i istegnuća. Najveći udio izgubljenog radnog vremena također se odnosio na ozljede koje su se dogodile na mjestu obavljanja radnih zadataka. Klinika je u devetogodišnjem razdoblju zabilježila 105 ekspozicijskih incidenata. Ubodni incidenti generirali su najveći udio (80,95 %), a kao grana najviše je bilo ugroženo sestrinstvo (69,52 %). Kod 16 osoba utvrđena je profesionalna bolest, od čega su gotovo sve uzrokovane SARS-CoV-2 virusom.