Horizontalne razlike u visokom obrazovanju u Hrvatskoj: učinci različitih oblika kapitala na odabir fakulteta različitog društvenog statusa

Abstract

Cilj rada je ispitati horizontalne nejednakosti u visokom obrazovanju u hrvatskom kontekstu. Polazeci od teorije kulturne i socijalne reprodukcije (Bourdieu, 2011.) postavlja se hipoteza da su, nezavisno od uspjeha u srednjoj skoli, razlike u vjerojatnosti odabira vise ili manje drustveno selektivnih podrucja studija povezane s kulturnim i ekonomskim kapitalom studenata. Provedene analize temelje se na podacima prikupljenim tijekom akademske godine 2016./17. na uzorku od 1 533 studenta druge i trece godine na 13 fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Kako bi se provjerila polazna hipoteza, u prvom je koraku utvrđena hijerarhija fakulteta okupljenih u podrucja studija prema stupnju obrazovanja roditelja studenata. Primjenom multinomijalne logisticke regresijske analize ispitani su ucinci kulturnog i ekonomskog kapitala studenata na vjerojatnost odabira vise ili manje drustveno selektivnih podrucja studija. Dobiveni rezultati pokazuju da je vjerojatnost odabira podrucja studija povezana s ekonomskim i razlicitim oblicima kulturnog kapitala studenata. Za dio fakulteta ucinak ekonomskog kapitala je izravan, a za dio neizravan odnosno posredovan srednjoskolskim uspjehom. S izuzetkom STEM podrucja, posjedovanje kulturnog kapitala povecava vjerojatnost odabira drustveno selektivnijih fakulteta bez obzira na skolski uspjeh. Dobiveni nalazi upucuju da se odabiri u visokom obrazovanju ne mogu odvojiti od socioekonomskog i sociokulturnog okruženja studenata.