{"title":"Kontrola nad dioničkim društvom u pravu preuzimanja i pravu povezanih društava","authors":"Marko Ivkošić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.37","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Formalni pojam kontrole u pravu preuzimanja razlikuje se od materijalnopravnog pojma kontrole u pravu povezanih društava s obzirom na opseg sudjelovanja u temeljnom odnosno glasačkom kapitalu ciljnoga odnosno ovisnoga društva. Razlika u određenju pretpostavljene mogućnosti prevladavajućeg utjecaja i kontrole nad društvom ne proizlazi iz različitog stupnja utjecaja u društvu. Jer i vladanje i kontrola ponajprije ovise o mogućnosti postavljanja članova upravljačke strukture, a koja se ostvaruje dosezanjem obične većine na glavnoj skupštini društva. Ako dioničar i ne drži apsolutnu većinu glasačkih prava u društvu, kadar je izvršavati prevladavajući utjecaj u njemu. Stjecanjem dionica s pravom glasa u iznosu većem od 25% dioničar prekoračuje kontrolni prag i dužan je objaviti javnu ponudu za preuzimanje, a adresati ponude su svi preostali tzv. manjinski dioničari ciljnoga društva. Oni slobodno odlučuju o prihvatu ponude i istupanju iz društva ili njezinu odbijanju. Stjecatelju dionica pribrajaju se glasovi i onih dioničara koji s njim zajednički djeluju. Uočena su nedostatci u određenju visine kontrolnog praga kao i uređenju zajedničkog djelovanja pa se de lege ferenda preporučuje izmjena relevantnih odredbi i daju se prijedlozi za nju. U pravu povezanih društava štite se vanjski dioničari ovisnoga društva na način da ih se ovlašćuje na isplatu primjerene naknade odnosno otpremnine, ali samo u slučajevima kada je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti. Moć vladajućega društva nad ovisnim iskazuje se sintagmom „prevladavajući utjecaj“. Vladajuće je ono društvo koje može neposredno ili posredno imati prevladavajući utjecaj na ovisno društvo, a presumira se da je društvo koje se nalazi u većinskom sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio. Nakon razmatranja odnosa moći u društvima dionice kojih su uvrštene na uređenom tržištu i povezanih društava uočava se da se pravozaštitni ciljevi prava preuzimanja i prava povezanih društava ne preklapaju, niti su im isti adresati osim u slučaju društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.37","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Formalni pojam kontrole u pravu preuzimanja razlikuje se od materijalnopravnog pojma kontrole u pravu povezanih društava s obzirom na opseg sudjelovanja u temeljnom odnosno glasačkom kapitalu ciljnoga odnosno ovisnoga društva. Razlika u određenju pretpostavljene mogućnosti prevladavajućeg utjecaja i kontrole nad društvom ne proizlazi iz različitog stupnja utjecaja u društvu. Jer i vladanje i kontrola ponajprije ovise o mogućnosti postavljanja članova upravljačke strukture, a koja se ostvaruje dosezanjem obične većine na glavnoj skupštini društva. Ako dioničar i ne drži apsolutnu većinu glasačkih prava u društvu, kadar je izvršavati prevladavajući utjecaj u njemu. Stjecanjem dionica s pravom glasa u iznosu većem od 25% dioničar prekoračuje kontrolni prag i dužan je objaviti javnu ponudu za preuzimanje, a adresati ponude su svi preostali tzv. manjinski dioničari ciljnoga društva. Oni slobodno odlučuju o prihvatu ponude i istupanju iz društva ili njezinu odbijanju. Stjecatelju dionica pribrajaju se glasovi i onih dioničara koji s njim zajednički djeluju. Uočena su nedostatci u određenju visine kontrolnog praga kao i uređenju zajedničkog djelovanja pa se de lege ferenda preporučuje izmjena relevantnih odredbi i daju se prijedlozi za nju. U pravu povezanih društava štite se vanjski dioničari ovisnoga društva na način da ih se ovlašćuje na isplatu primjerene naknade odnosno otpremnine, ali samo u slučajevima kada je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti. Moć vladajućega društva nad ovisnim iskazuje se sintagmom „prevladavajući utjecaj“. Vladajuće je ono društvo koje može neposredno ili posredno imati prevladavajući utjecaj na ovisno društvo, a presumira se da je društvo koje se nalazi u većinskom sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio. Nakon razmatranja odnosa moći u društvima dionice kojih su uvrštene na uređenom tržištu i povezanih društava uočava se da se pravozaštitni ciljevi prava preuzimanja i prava povezanih društava ne preklapaju, niti su im isti adresati osim u slučaju društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište.