UPOTREBA RAZLIČITIH MODALITETA ZAŠTITE POSLOVNE TAJNE U CILJU POSTIZANJA KONKURENTSKE PREDNOSTI U SAVREMENIM USLOVIMA POSLOVANJA

Abstract

Rezime: Autori u radu razmatraju kako upotreba različitih modaliteta zaštite poslovne tajne može da pomogne u postizanju konkurentske prednosti u savremenim uslovima poslovanja. Danas se konkurentska prednost kompanija obično sastoji u posedovanju intelektualnog kapitala, koji se sastoji od znanja i iskustva korporativnog osoblja, ali i od prava intelektualnog vlasništva u svojini kompanije. Ozbiljne kompanijе razvijaju posebne postupke da prve prepoznaju i dobiju važne i tačne informacije o pravima koja sačinjavaju njihov intelektualni kapital, da ih dobro koriste i da obezbede njihovo skladištenje i zaštitu, bilo da se radi o saznanjima o inovacijama, informacijama o poslovnim partnerima ili informacijama o kupcima i potrošačima i mnogim drugim podacima koji mogu doprinijeti njihovom uspjehu na tržištu. Savremeno poslovno okruženje karakteriše: ekspanzivni razvoj digitalnih tehnologija; globalizacija tržišta; postojanje velikih podataka (baze podataka koje se nazivaju ‘Big data’); korištenje umjetne inteligencije u istraživanju i razvoju, u marketingu, u uspostavljanju odnosa sa potrošačima; globalna mobilnost radne snage; potreba za stalnim obrazovanjem zaposlenika; razvijene tehnologije za brzi prenos podataka; saradnja poslovne zajednice sa univerzitetima i državom za postizanje ciljeva projekta i povećanje inovacionog potencijala. U ovakvim uslovima privredni subjekti treba da postupaju veoma oprezno i pronađu načine da zaposlenicima daju mogućnost mobilnosti, ostvarivanja prava na rad, sa jedne ali i da očuvaju konkurentsku prednost poduzeća, između ostalog, uz dobro odabrane modalitete zaštite poslovne tajne, sa druge strane. Akademske rasprave su usmerene oko toga da li je poslovna tajna vrsta intelektualnog vlasništva ili je sui generis pravo. Postoje razlike između američkih i evropskih teoretičara oko pravne prirode instituta poslovne tajne, ne umanjujući time praktičnu vrijednost zaštite poslovne tajne. Autori smatraju da podizanje međunarodnih standarda za zaštitu poslovne tajne i da savremeni pravni propisi koji omogoćavaju efikasnu i efektivnu zaštita poslovne tajne, predstavljaju bitan uvjet za intenziviranje prekogranične saradnje u istraživanju i razvoju, povećanju broja međunarodnih projekata, ekonomske aktivnosti vezane za inovacije, intenzivniji transfer tehnologije, povećanje trgovije s pravima intelektualnog vlasništva i da će sve ovo umanjiti fragmentiranost unutrašnjeg tržišta, kada je Evropska Unija u pitanju. U svom radu autori ukazuju na fakt da su u svetu istovremeno doneta dva veoma bitna pravna propisa za zaštitu poslovne tajne,: Direktiva EU 2016/943 Evropskog Parlamenta i Veća o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) i protiv njihovog nezakonskog stiacanja, korišćenja i otkrivanja doneta 18 juna 2016 godine i Zakon o zaštiti poslovnih tajni iz 2016, koji je usvojio Američki kongres i koji je po prvi put dao vlasnicima poslovne tajne mogućnost da podnesu građanske tužbe federalnom sudu, nudeći niz proceduralnih prednosti u odnosu na državne sudove. Zemlje članice EU i zemlje Zapadnog Balkana trebale su da završe s transponovanjem pravila Direktive EU 2016/943 u nacionalnim zakonodavstvima do 2018. godini. Autori u ovom radu analiziraju kako je Direktiva EU 2016/943 transponirana u nacionalna zakonodavstva u regionu, i da li i koliko su postignuti rezultati za podizanje i izednačavanje standarda zaštite poslovne tajne. Aktualizacija ovog pitanja u akademskoj sredini i nuđenje rešenja de lege ferenda za poboljšanje pravnog okvira, intenzivne edukativne aktivnosti poslovne zajednice i specijalizacija subjekata involviranih u sprovođenje zaštite poslovnih tajni, mogu biti izazov za dobar odabir modaliteta zaštite i za građenju dobre strategije za zaštitu poslovne tajne kao značajnog segmenta intelektualnog kapitala i sticanja konkurentske prednosti. KLJUČNE REČI: poslovna tajna, inovacija, konkurentska prednost zaštićeni podatci, prava intelektualnog vlasništva, jedinstveno unutrašnje tržište