{"title":"NEJEDNAKOST ZARADA U SRBIJI","authors":"Dragan Aleksić","doi":"10.54318/eip.2023.da.348","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Merenje nejednakosti dohotka na osnovu SILC ankete u Srbiji počelo je početkom prethodne decenije. Od momenta kad su rezultati postali dostupni Srbija spada među zemlje koje karakteriše najviši nivo dohodne nejednakosti u Evropi. Za razliku od nejednakosti dohotka, čiju su rezultati javno dostupni i objavljuju se na godišnjem nivou, o nejednakosti zarada malo se zna. S obzirom na to da zarade predstavljaju glavnu komponentu dohotka, neophodno je detaljnije ispitati oblik njihove distribucije. U ovom radu bavimo se procenom nejednakosti zarada iz različitih izvora podataka i na osnovu različitih indikatora. Rezultati do kojih smo došli ukazuju da je nejednakost zarada znatno niža od nejednakosti dohotka. Štaviše, prema međunarodnim poređenjima Srbija bi se mogla svrstati u zemlje sa umerenom nejednakošću zarada. Navedeni nalazi ukazuju da se bazični uzroci visoke nejednakosti dohotka i nejednakosti u društvu najverovatnije nalaze izvan zarada, pre svega među penzionerima i stanovništvom radnog uzrasta koje se nalazi van tržišta rada.","PeriodicalId":492452,"journal":{"name":"Ekonomske ideje i praksa","volume":"47 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-09-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Ekonomske ideje i praksa","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.54318/eip.2023.da.348","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Merenje nejednakosti dohotka na osnovu SILC ankete u Srbiji počelo je početkom prethodne decenije. Od momenta kad su rezultati postali dostupni Srbija spada među zemlje koje karakteriše najviši nivo dohodne nejednakosti u Evropi. Za razliku od nejednakosti dohotka, čiju su rezultati javno dostupni i objavljuju se na godišnjem nivou, o nejednakosti zarada malo se zna. S obzirom na to da zarade predstavljaju glavnu komponentu dohotka, neophodno je detaljnije ispitati oblik njihove distribucije. U ovom radu bavimo se procenom nejednakosti zarada iz različitih izvora podataka i na osnovu različitih indikatora. Rezultati do kojih smo došli ukazuju da je nejednakost zarada znatno niža od nejednakosti dohotka. Štaviše, prema međunarodnim poređenjima Srbija bi se mogla svrstati u zemlje sa umerenom nejednakošću zarada. Navedeni nalazi ukazuju da se bazični uzroci visoke nejednakosti dohotka i nejednakosti u društvu najverovatnije nalaze izvan zarada, pre svega među penzionerima i stanovništvom radnog uzrasta koje se nalazi van tržišta rada.