{"title":"Hepatitis C: Three decades of the path from discovery to the Nobel prize","authors":"M. Ćupić","doi":"10.5937/SMCLK2002115C","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Ove godine, Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je trojici naučnika koji su pre 31 godinu identifikovali novi, krvlju prenosivi primarno-hepatotropni virus (engl. blood born virus-BBV). Bio je to hepatis C virus (HCV), uzročnik istoimene infekcije i globalnog zdravstvenog problema koji se povezuje sa teškim komplikacijama, cirozom jetre i hepatocelularnim karcinomom (HCK). Zbog ovog velikog otktića trojice laureta ovogodišnje Nobelove nagrade – Harvija Altera, Majkla Hotona i Čarlsa Rajsa, kojim su zadužili čitavo čovečanstvo, nezamislivo je da se, u godini kada im je dodeljeno najprestižnije priznanje za otkrića u nauci, ne osvrnemo na njihov rad [1]. Hepatitis C virus je nova paradigma za identifikaciju i kontrolu virusnih infekcija, a njegovo otkriće je postalo prekretnica u borbi protiv virusnih bolesti tokom 20. veka. Od trenutka kada je HCV, kao novi BB hepatotropni virus identifikovan, pokrenuta je era naglog razvoja veoma osetljivih laboratorijskih testova za njegovo dokazivanje, što je uslovilo da posttransfuzijski hepatitis C u velikom delu, posebno razvijenog sveta, bude iskorenjen, a tendencija je da se i u ostatku sveta, prevalencija posttransfuzijske HCV infekcije svede na zanemarljive procente [2]. Takođe, ovo otkriće je dovelo do napretka u lečenju HCV infekcije, dizajniranjem veoma efikasnih antivirusnih lekova, kojima se HCV infekcija u potpunosti stavlja pod kontrolu, daje INTRODUCTION","PeriodicalId":286220,"journal":{"name":"Srpski medicinski casopis Lekarske komore","volume":"4 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Srpski medicinski casopis Lekarske komore","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5937/SMCLK2002115C","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Ove godine, Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je trojici naučnika koji su pre 31 godinu identifikovali novi, krvlju prenosivi primarno-hepatotropni virus (engl. blood born virus-BBV). Bio je to hepatis C virus (HCV), uzročnik istoimene infekcije i globalnog zdravstvenog problema koji se povezuje sa teškim komplikacijama, cirozom jetre i hepatocelularnim karcinomom (HCK). Zbog ovog velikog otktića trojice laureta ovogodišnje Nobelove nagrade – Harvija Altera, Majkla Hotona i Čarlsa Rajsa, kojim su zadužili čitavo čovečanstvo, nezamislivo je da se, u godini kada im je dodeljeno najprestižnije priznanje za otkrića u nauci, ne osvrnemo na njihov rad [1]. Hepatitis C virus je nova paradigma za identifikaciju i kontrolu virusnih infekcija, a njegovo otkriće je postalo prekretnica u borbi protiv virusnih bolesti tokom 20. veka. Od trenutka kada je HCV, kao novi BB hepatotropni virus identifikovan, pokrenuta je era naglog razvoja veoma osetljivih laboratorijskih testova za njegovo dokazivanje, što je uslovilo da posttransfuzijski hepatitis C u velikom delu, posebno razvijenog sveta, bude iskorenjen, a tendencija je da se i u ostatku sveta, prevalencija posttransfuzijske HCV infekcije svede na zanemarljive procente [2]. Takođe, ovo otkriće je dovelo do napretka u lečenju HCV infekcije, dizajniranjem veoma efikasnih antivirusnih lekova, kojima se HCV infekcija u potpunosti stavlja pod kontrolu, daje INTRODUCTION