{"title":"Pregled i analiza kritika koncepta cjeloživotnog obrazovanja","authors":"Anita Lukenda, Ana-Marija Iveljić","doi":"10.15291/ai.4102","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj rada usmjeren je pregledu i analizi kritika upućenih konceptu cjeloživotnog obrazovanja razvijenog u okrilju UNESCO-a, a odnosi se na njegovu prvu razvojnu fazu tijekom 1970-ih godina. Radom na dokumentaciji izdvojene su kritike koje su se prvenstveno odnosile na teorijska promišljanja o konceptu i iz kojeg do izražaja dolaze obilježja kao što su (ne)jasna definicija cjeloživotnog obrazovanja, uključivanje neintencionalnih oblika učenja, uloga nastavnika u ostvarivanju koncepta i sl. Pregled kritika koncepta temelji se ponajprije na stajalištima predstavnika radikalne kritike, potom i na kritikama pripadnika analitičke filozofije odgoja i obrazovanja. Posljedično se iznose odgovori na iskazane kritike, a koje su dali zagovornici koncepta cjeloživotnog obrazovanja. U svrhu postizanja što objektivnijeg pregleda i analize kritika izdvojene su i kritike koncepta cjeloživotnog obrazovanja autora, koji su ujedno bili i njegovi zagovornici. Radikalna stajališta o ostvarenju cjeloživotnog obrazovanja unutar okvira sustava, kao i tvrdnje predstavnika filozofije odgoja i obrazovanja o proizvoljnom definiranju i shvaćanju koncepta, potaknula su daljnja propitivanja o razradi koncepta kako bi se u odgojno-obrazovnom diskursu postigla što viša razina suglasnosti i zajedničko razumijevanje ciljeva, a posljedično i smjer djelovanja u svrhu njegove implementacije. To nije moguće bez uvažavanja postojećih obilježja nacionalnih sustava odgoja i obrazovanja kojima bi krajnji cilj trebao biti stvaranje pretpostavki za odgovaranje na obrazovne potrebe svakog pojedinca, što je zapravo odraz humanističkog podrijetla koncepta.","PeriodicalId":315173,"journal":{"name":"Acta Iadertina","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-03-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Acta Iadertina","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/ai.4102","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Cilj rada usmjeren je pregledu i analizi kritika upućenih konceptu cjeloživotnog obrazovanja razvijenog u okrilju UNESCO-a, a odnosi se na njegovu prvu razvojnu fazu tijekom 1970-ih godina. Radom na dokumentaciji izdvojene su kritike koje su se prvenstveno odnosile na teorijska promišljanja o konceptu i iz kojeg do izražaja dolaze obilježja kao što su (ne)jasna definicija cjeloživotnog obrazovanja, uključivanje neintencionalnih oblika učenja, uloga nastavnika u ostvarivanju koncepta i sl. Pregled kritika koncepta temelji se ponajprije na stajalištima predstavnika radikalne kritike, potom i na kritikama pripadnika analitičke filozofije odgoja i obrazovanja. Posljedično se iznose odgovori na iskazane kritike, a koje su dali zagovornici koncepta cjeloživotnog obrazovanja. U svrhu postizanja što objektivnijeg pregleda i analize kritika izdvojene su i kritike koncepta cjeloživotnog obrazovanja autora, koji su ujedno bili i njegovi zagovornici. Radikalna stajališta o ostvarenju cjeloživotnog obrazovanja unutar okvira sustava, kao i tvrdnje predstavnika filozofije odgoja i obrazovanja o proizvoljnom definiranju i shvaćanju koncepta, potaknula su daljnja propitivanja o razradi koncepta kako bi se u odgojno-obrazovnom diskursu postigla što viša razina suglasnosti i zajedničko razumijevanje ciljeva, a posljedično i smjer djelovanja u svrhu njegove implementacije. To nije moguće bez uvažavanja postojećih obilježja nacionalnih sustava odgoja i obrazovanja kojima bi krajnji cilj trebao biti stvaranje pretpostavki za odgovaranje na obrazovne potrebe svakog pojedinca, što je zapravo odraz humanističkog podrijetla koncepta.
这套丛书的目的是回顾和分析对在联合国教科文组织框架内提出的终身学习概念的批评,并提及其在 20 世纪 70 年代发展的第一阶段。对终身学习概念的批判是对概念的理论研究、概念的发展、概念的定义、概念的应用和概念的发展等方面的批判。对概念批判的回顾主要基于激进批判代表的观点,然后是教育和培养分析哲学成员的批判。Posljedično se iznose atbildes na iskazane kritike, a koje su dali proponnici koncepta cjeloživotnog obrazovanja.在演讲的最后,作为对批评意见的客观回顾和分析,还强调了作者对终身学习概念的批评,作者也是终身学习概念的捍卫者之一。关于在《宪法》框架之外创建终身学习的激进观点,以及教育哲学和教育学代表关于这一概念的富有成效的定义和发展的主张,促使人们就如何在教育和教育论述中达成更高水平的共识和对目标更一致的理解,并进而在其实施过程中的行动方向,对这一概念的发展提出了进一步的建议。To nije moguće bez uvažavanja postojećih objejejezije national sustava odgoja i obrazovanja kojima bi krajnji cilj trebao biti stvaranje pretpostavki za odgovaranje na obrazove potrzeb svakog pojedinca, što je zapravo odrazo humanističkog podrijetla koncepta.