{"title":"POVEZANOST PORODIČNE ORIJENTACIJE I STRUKTURE SA INTERNALIZIRANIM I EKSTERNALIZIRANIM PROBLEMIMA U PONAŠANJU KOD ADOLESCENATA","authors":"Lejla Kuralić-Čišić, Meliha Bijedić, Adela Jahić, Emina Suljkanović Dedović","doi":"10.59519/mper2005","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Poslednjih decenija sve je prisutnija pojava porasta problema u ponašanju kod djece i adolescenata. Cilj istraživanja je utvrditi razlike u porodičnoj orijentaciji i strukturi porodice između adolescenata sa eksternaliziranim i internaliziranim problemima i tipično razvijenih adolescenata. Uzorak ispitanika čini 587 adolescena oba spola. Istraživanje je realizovano u petnaest osnovnih škola na području Tuzle tako što je iz svake škole uključeno po dva odjeljenja, jedno sedmog i jedno osmog razreda. Uzorak je namjerni (samo sedmi i osmi razredi), a unutar njega metodom slučaja su izabirani razredi. U istraživanju su korištena dva mjerna instrumenta: Youth Self-Report – YRS (Achenbach, 2007) i Skala porodičnog okruženja, verzija za adolescente (Family Envinoment Scale – FES, Moos, Moos, 2009). Rezultati istraživanja upućuju na postojanje razlike između adolescenata koji žive sa oba roditelja i onih koji su iz nepotpune porodice. Statistički značajne razlike uočene su na skalama Agresivno ponašanje (t = - 2,23; p < 0,00), Ponašanje kojim se krše pravila (t = -3,22; p < 0,00) i dimenziji Eksternalizacije (t = -2,82; p < 0,00). Kod porodične orijentacije je također prisutna statistička razlika. Dovodeći u vezu strukturu porodice porodice sa internaliziranim problemima uočeno je da ne postoje statistički značajne razlike.","PeriodicalId":170318,"journal":{"name":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","volume":"13 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-08-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.59519/mper2005","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Poslednjih decenija sve je prisutnija pojava porasta problema u ponašanju kod djece i adolescenata. Cilj istraživanja je utvrditi razlike u porodičnoj orijentaciji i strukturi porodice između adolescenata sa eksternaliziranim i internaliziranim problemima i tipično razvijenih adolescenata. Uzorak ispitanika čini 587 adolescena oba spola. Istraživanje je realizovano u petnaest osnovnih škola na području Tuzle tako što je iz svake škole uključeno po dva odjeljenja, jedno sedmog i jedno osmog razreda. Uzorak je namjerni (samo sedmi i osmi razredi), a unutar njega metodom slučaja su izabirani razredi. U istraživanju su korištena dva mjerna instrumenta: Youth Self-Report – YRS (Achenbach, 2007) i Skala porodičnog okruženja, verzija za adolescente (Family Envinoment Scale – FES, Moos, Moos, 2009). Rezultati istraživanja upućuju na postojanje razlike između adolescenata koji žive sa oba roditelja i onih koji su iz nepotpune porodice. Statistički značajne razlike uočene su na skalama Agresivno ponašanje (t = - 2,23; p < 0,00), Ponašanje kojim se krše pravila (t = -3,22; p < 0,00) i dimenziji Eksternalizacije (t = -2,82; p < 0,00). Kod porodične orijentacije je također prisutna statistička razlika. Dovodeći u vezu strukturu porodice porodice sa internaliziranim problemima uočeno je da ne postoje statistički značajne razlike.
近几十年来,儿童和青少年问题有日益增多的趋势。这项研究的目的是确认有外化和内化问题的青少年与发育正常的青少年在出生取向和出生结构上的差异。受访者为 587 名男女青少年。研究在图兹拉地区的 15 所小学进行,因此每所学校都包括两名儿童,一名七年级,一名八年级。封闭式教学是有针对性的(只针对七年级和八年级),但班级会被偶然删除。调查以两种测量工具为基础:青少年自我报告(YRS)(Achenbach,2007 年)和家庭环境量表(FES)(Moos,Moos,2009 年)。 调查结果显示,与双亲生活在一起的青少年和与单亲生活在一起的青少年之间存在差异。在攻击性行为(t = -2.23;p < 0.00)、破坏规则的行为(t = -3.22;p < 0.00)和外化维度(t = -2.82;p < 0.00)这三个量表上,存在明显的统计学差异。Dovodeći u vezu strukturu porodice sa internaliziranim problemima uočeno je ne postoje statistički značajne razlike.