Analysis of Terrain and Stand Characteristics as a Basis for Planning Operations of Timber Harvesting and Forest Accessibility

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2021-12-20 DOI:10.5552/nms.2021.1

D. Janeš, Ivica Papa, Andreja Đuka, T. Porši̇nsky, Tibor Pentek, Ivan Žarković, M. Moro

{"title":"Analysis of Terrain and Stand Characteristics as a Basis for Planning Operations of Timber Harvesting and Forest Accessibility","authors":"D. Janeš, Ivica Papa, Andreja Đuka, T. Porši̇nsky, Tibor Pentek, Ivan Žarković, M. Moro","doi":"10.5552/nms.2021.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Istraživane su terenske i sastojinske prilike gospodarskih državnih i privatnih šuma iz dostupnih prostornih podataka koje će potom omogućiti stvaranje osnovice za razredbu terena za potrebe pridobivanja drva i otvaranja šuma. S gledišta pridobivanja drva te kao gospodarski najznačajnije šume izdvojena su i prikazana četiri bioklimata: 1) bioklimat jelovih, bukovo-jelovih i smrekovih šuma, 2) bioklimat brdskih bukovih šuma, 3) bioklimat bežuljkastih šuma hrasta kitnjaka te 4) bioklimat nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma. Na tim su područjima određene ove terenske i sastojinske značajke: 1) nagib terena i stjenovitost tla (pokrivenost površine), 2) način vlaženja tla i rizik od erozije tla vodom, 3) drvna zaliha, 4) stupanj razvedenosti šumskih cesta i 5) srednja udaljenost privlačenja drva kao pokazatelj otvorenosti šuma. Provedene analize mreže šumskih cesta pokazale su da postoji statistički značajna razlika između cesta bioklimata nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma te bioklimata brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka u odnosu na ostale bioklimate. Analize šumskih cesta po pojedinom bioklimatu treba promatrati u sklopu ostalih terenskih čimbenika, kao što su stjenovitost terena te stvarnoga rizika od erozije tla vodom, koji će svoj utjecaj, uz nagib terena, iskazati pri planiranju budućih trasa šumskih cesta. Povezivanjem značajki terena započeto je stvaranje primjenjive razredbe terena za uvjete hrvatskoga šumarstva kao važnoga logičkoga alatu pri gospodarenju šumama i planiranju radova u šumarstvu, osobito u pridobivanju drva i otvaranju šuma.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Nova mehanizacija šumarstva","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Istraživane su terenske i sastojinske prilike gospodarskih državnih i privatnih šuma iz dostupnih prostornih podataka koje će potom omogućiti stvaranje osnovice za razredbu terena za potrebe pridobivanja drva i otvaranja šuma. S gledišta pridobivanja drva te kao gospodarski najznačajnije šume izdvojena su i prikazana četiri bioklimata: 1) bioklimat jelovih, bukovo-jelovih i smrekovih šuma, 2) bioklimat brdskih bukovih šuma, 3) bioklimat bežuljkastih šuma hrasta kitnjaka te 4) bioklimat nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma. Na tim su područjima određene ove terenske i sastojinske značajke: 1) nagib terena i stjenovitost tla (pokrivenost površine), 2) način vlaženja tla i rizik od erozije tla vodom, 3) drvna zaliha, 4) stupanj razvedenosti šumskih cesta i 5) srednja udaljenost privlačenja drva kao pokazatelj otvorenosti šuma. Provedene analize mreže šumskih cesta pokazale su da postoji statistički značajna razlika između cesta bioklimata nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma te bioklimata brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka u odnosu na ostale bioklimate. Analize šumskih cesta po pojedinom bioklimatu treba promatrati u sklopu ostalih terenskih čimbenika, kao što su stjenovitost terena te stvarnoga rizika od erozije tla vodom, koji će svoj utjecaj, uz nagib terena, iskazati pri planiranju budućih trasa šumskih cesta. Povezivanjem značajki terena započeto je stvaranje primjenjive razredbe terena za uvjete hrvatskoga šumarstva kao važnoga logičkoga alatu pri gospodarenju šumama i planiranju radova u šumarstvu, osobito u pridobivanju drva i otvaranju šuma.

查看原文本刊更多论文

地形和林分特征分析为木材采伐和森林通达性规划作业提供依据

从木柴开采的角度来看，确定了四种生物气候，并将其作为最具特色的经济林加以介绍：1）杉木、山毛榉和云杉林的生物气候；2）杉木和山毛榉林的生物气候；3）云杉林的生物气候。从木柴开采的角度来看，确定了四种生物气候，并将其介绍为最具特色的经济林：1）冷杉、山毛榉和云杉林的生物气候；2）布尔达山毛榉林的生物气候；3）山毛榉-橡树林的生物气候；4）低地橡树林和洪水林的生物气候。地形坡度和地面陡度（地表覆盖）、地面湿润方式和地面被水侵蚀的风险、3）木柴数量、4）灌木道路的分叉程度、5）作为灌木开放程度指标的平均木柴吸引量。对苏美尔地区的灌木丛进行的分析表明，灌木丛的生物量、灌木丛道路的分化程度以及灌木丛的平均引柴量是衡量灌木开放程度的指标。从吃的生物气候角度对苏美尔道路进行分析时，应考虑到其他地形因素，如地形的陡峭程度和水土流失的实际风险，这将对地形坡度产生影响，在规划苏美尔道路的未来路线时将显示出来。通过将地形特征联系起来，已经开始创建一个适用于引入克罗地亚采矿的地形等级，作为采矿管理和采矿活动规划的重要逻辑要素，特别是在木柴开采和采矿管理方面。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Nova mehanizacija šumarstva

自引率

0.00%

发文量