Bosansko podrinje između dva svjetska rata (1918-1941): Demografske i socijalne promjene

Abstract

Apstrakt: Bosansko podrinje činilo je, između dva svjetska rata, osam kotara: Bijeljina Čajniče, Foča, Rogatica, Srebrenica, Višegrad, Vlasenica i Zvornik. Čajniče, Foča, Rogatica i Višegrad bili su sastavni dio Sarajevskog okruga, a Bijeljina, Srebrenica, Vlsenica i Zvornik, Tuzlanskog okruga. Na području Bosanskog podrinja živjelo je 269.961 stanovnika ili 14,28% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Muslimana je bilo 118.081 ili 43,74%, pravoslavaca 145.094 ili 53,75%, rimokatolika 3.674 ili 1,36%, grkokatolika 73 ili 0,03%, evangelika 2.108 ili 0,78%, jevreja 831 ili 0,31%, te drugih i bez konfesije 109 ili 0,04%. Muslimani su činili većinu stanovništva kotara Čajniče, Rogatica, Foča i Srebrenica a pravoslavci kotara Bijeljina, Višegrad, Vlasenica i Zvornik. Na području Bosanskog podrinja živjeli su Slovenci (249), Čehoslovaci (348), Rusini (22), Poljaci (122), Rusi (190), Mađari (682), Nijemci (2.695), Albanci (72), Turci (10), Rumuni (203), Italijani (30) i ostali (826). Prema popisu stanovništva iz 1931. godine, u Bosni i Hercegovini je živjelo 2.323.555 stanovnika ili 16,68% ukupnog stanovništva Kraljevine Jugoslavije. U Bosanskom podrinju živjelo je 340.597 stanovnika ili 14,66% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Muslimana je bilo 149.783 ili 43,98%, pravoslavaca 182.046 ili 53.45%, rimokatolika 4.966 ili 1,46%, evangelika 2.351 ili 0,69%, ostalih kršćana 130 ili 0,04% te drugih i bez konfesije 663 ili 0,19%. Muslimani su činili većinu stanovništva u kotarima Čajniče, Rogatica, Foča i Zvornik a pravoslavci u kotarima Bijeljina, Srebrenica, Višegrad i Vlasenica. Pismenost stanovništva Bosne i Hercegovine bila je na niskom nivou. Trebalo je puno raditi da se ovakvo stanje popravi. To nije bilo nimalo jednostavno jer se “nova država” suočavala sa mnogobrojnim problemima koje nije bilo moguće brzo riješiti. Bosna i Hercegovina je između dva svjetska rata bila izrazito agrarna zemlja. U Drinskoj banovini je 1931. godine živjelo 1,534.739 stanovnika. Muškaraca je bilo 773.001 ili 50, 37%, a žena 761.738 ili 49,63%. Osoba koje zarađuju za život bilo je 665.665 ili 43,37%, a izdržavanih osoba 869.074 ili 56,63%. Među osobama zarađuju bilo je 468.079 muškaraca ili 60,55% i 197.568 žena ili 25,94%. Među izdržavanim osobama bilo je 564. 152 žene ili 74,06% i 304.922 muškarca ili 39,45%. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Bosansko podrinje, period između dva svjetska rata, demografske promjene, socijalne promjene, pismenost.