{"title":"HEMOTERAPIJOM INDUKOVANA PERIFERNA NEUROPATIJA","authors":"Osman Sinanović","doi":"10.5644/pi2021.197.08","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Liječenje maligne bolesti može rezultirati multiplim toksičnim neželjenim efektima što može limitirati dozu lijeka i uzrokovati dugoročna oštećenja u oboljelog i uticati na njihov kvalitet života. Hemoterapijom uzrokovana periferna neuropatija (Chemotherapy-induced peripheral neuropathy/CIPN) je nerijetko težak i dugoročni neželjeni efekt većine antikancerskih lijekova koji mogu oštetiti senzorna ili motorna vlakna perifernih nerava. Među njima do CIPN-a najčešće dovode takseni (Palitaxel), vinca alkaloidi (Vincrisitin), platinski-bazirani lijekovi (Cisplatin, Oxaliplatin), proteaza inhibitori (Bortezomib). Simptomi CIPN-a tipično uključuju: utrnulost, bol, osjećaj paljenja, hiperalgeziju, mehaničku alodiniju, te redukciju motorne aktivnosti, odnosno slabost u nogama, manje u rukama. Ispad senzibiliteta je tipično u vidu „rukavica“ i „čarapa“ s najčešćim počinjanjem na vrhovima prstiju. Ovi simptomi mogu biti vrlo neugodni i zahtijevati redukciju doze primijenjenog lijeka ili prekid terapije. Učestalost CIPN-a se kreće od 30 do 70%, u ovisnosti o vrsti lijeka i njegovoj dozi. Simptomi CIPN-a obično počinju nakon ponavljanja doza antikancerskog lijeka i progrediraju u daljem nastavku liječenja. Nakon prestanka liječenja, mogu se povući u potpunosti u kratkom vremenskom periodu, ali i trajati dugo ili zauvijek. Patogeneza razvoja CIPN-a nije do kraja razjašnjena, ali se zna da je osnovna patologija tzv. „dying back“ aksonalna degeneracija distalnih nervnih završetaka. U dijagnostici je osim kliničke procjene na bazi simptoma i neurološkog pregleda neophodna i dodatna objektivizacija koja se može napraviti kvantitativnim senzonim testiranjem i uz pomoć elektromioneurografije, prije svega neurografije motornih i senzornih vlakana, od strane iskusnog elektromiografera. Nažalost, do danas nemamo efikasan način liječenja u smislu potpune rezolucije simptoma, ali se tegobe ipak mogu reducirati. U prevenciji se može pokušati s primjenom vitamina E u dozi 300 do 600 mg dnevno, a u cilju redukcije bolnih simptoma preporučuje se duloxetina.","PeriodicalId":247307,"journal":{"name":"Tumori centralnog nervnog sistema","volume":"16 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Tumori centralnog nervnog sistema","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5644/pi2021.197.08","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Liječenje maligne bolesti može rezultirati multiplim toksičnim neželjenim efektima što može limitirati dozu lijeka i uzrokovati dugoročna oštećenja u oboljelog i uticati na njihov kvalitet života. Hemoterapijom uzrokovana periferna neuropatija (Chemotherapy-induced peripheral neuropathy/CIPN) je nerijetko težak i dugoročni neželjeni efekt većine antikancerskih lijekova koji mogu oštetiti senzorna ili motorna vlakna perifernih nerava. Među njima do CIPN-a najčešće dovode takseni (Palitaxel), vinca alkaloidi (Vincrisitin), platinski-bazirani lijekovi (Cisplatin, Oxaliplatin), proteaza inhibitori (Bortezomib). Simptomi CIPN-a tipično uključuju: utrnulost, bol, osjećaj paljenja, hiperalgeziju, mehaničku alodiniju, te redukciju motorne aktivnosti, odnosno slabost u nogama, manje u rukama. Ispad senzibiliteta je tipično u vidu „rukavica“ i „čarapa“ s najčešćim počinjanjem na vrhovima prstiju. Ovi simptomi mogu biti vrlo neugodni i zahtijevati redukciju doze primijenjenog lijeka ili prekid terapije. Učestalost CIPN-a se kreće od 30 do 70%, u ovisnosti o vrsti lijeka i njegovoj dozi. Simptomi CIPN-a obično počinju nakon ponavljanja doza antikancerskog lijeka i progrediraju u daljem nastavku liječenja. Nakon prestanka liječenja, mogu se povući u potpunosti u kratkom vremenskom periodu, ali i trajati dugo ili zauvijek. Patogeneza razvoja CIPN-a nije do kraja razjašnjena, ali se zna da je osnovna patologija tzv. „dying back“ aksonalna degeneracija distalnih nervnih završetaka. U dijagnostici je osim kliničke procjene na bazi simptoma i neurološkog pregleda neophodna i dodatna objektivizacija koja se može napraviti kvantitativnim senzonim testiranjem i uz pomoć elektromioneurografije, prije svega neurografije motornih i senzornih vlakana, od strane iskusnog elektromiografera. Nažalost, do danas nemamo efikasan način liječenja u smislu potpune rezolucije simptoma, ali se tegobe ipak mogu reducirati. U prevenciji se može pokušati s primjenom vitamina E u dozi 300 do 600 mg dnevno, a u cilju redukcije bolnih simptoma preporučuje se duloxetina.