{"title":"REFORME ORGANIZACIJE I PODELE NADLEŽNOSTI GRADA BEOGRADA (2000–2022)","authors":"Snežana Đorđević","doi":"10.5644/pi2022.204.07","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Predmet ovog članka je prikaz reformi organizacije i funkcionisanja grada Beograda posle 2000. godine, sa naglaskom na sadašnje stanje. Najvažniji deo ove analize je način podele nadležnosti između države, grada i gradskih opština kao i mesnih zajednica kao podopštinskog nivoa lokalne vlasti. Rad po strukturi prati bitne aspekte sistema lokalne vlasti: status, izbori, organizacija vlasti, nadležnost, finansiranje, u manjoj meri službe, pružanje usluga, ali većina ovih tema je integrisana u tekst. Naglasak je stavljen na podelu nadležnosti i donekle na finansijsku regulativu. Cilj rada je da se analiziraju instrumenti demokratizacije (mogućnost uključivanja građana u odlučivanje) i razvoja preduzetničkih kapaciteta grada Beograda, jer on ima veće potencijale od drugih jedinica lokalne samouprave u Srbiji da obezbedi veći opseg i bolji kvalitet usluga usled ekonomije obima. Istraživačko pitanje: Da li je model organizacije Beograda dovoljno demokratski, do koje mere je decentralizovan (posebno u pogledu podele nadležnosti između grada i gradskih opština kao i forme neposrednog uključivanja građana u procese odlučivanja) i da li načelno odgovara potrebama građana i zajednice (usluge krojene prema potrebama građana)? Metode: U radu će se koristiti analiza sadržaja dokumenata (pravne regulative i zakonskog modela uređenja grada) kao i studija u ovoj oblasti, zatim komparativna iskustva uređenja Beograda iz raznih faza razvoja i sinteza (dedukcija) svih iskustava u neka opštija znanja koja se mogu koristiti u poboljšanju organizacije Beograda ali i drugih gradova. Ovaj članak je urađen kao studija slučaja Beograda. Autorka je u radu koristila svoja višedecenijska iskustva iz reformi uređenje Beograda (decentralizacija, demokratizacija, modernizacija upravljanja). Za ovaj tekst su od velikog značaja brojne javne rasprave i razgovori sa funkcionerima gradskih opština i grada iz svih faza reformi, kao i u sadašnjem trenutku. Oni daju ovoj studiji jaču vezu sa životnim i praktičnim problemima, izazovima i napravljenim rešenjima. Očekivani rezultati: Ova analiza je dobra osnova za učenje drugih gradova iz iskustva – dobre, ali i loše prakse funkcionisanja Beograda.","PeriodicalId":138656,"journal":{"name":"Političko-pravni i zakonski položaj Grada Sarajeva u sistemu lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini: mogućnosti reforme nadležnosti i teritorijalne organizacije","volume":"34 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-11-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Političko-pravni i zakonski položaj Grada Sarajeva u sistemu lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini: mogućnosti reforme nadležnosti i teritorijalne organizacije","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5644/pi2022.204.07","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Predmet ovog članka je prikaz reformi organizacije i funkcionisanja grada Beograda posle 2000. godine, sa naglaskom na sadašnje stanje. Najvažniji deo ove analize je način podele nadležnosti između države, grada i gradskih opština kao i mesnih zajednica kao podopštinskog nivoa lokalne vlasti. Rad po strukturi prati bitne aspekte sistema lokalne vlasti: status, izbori, organizacija vlasti, nadležnost, finansiranje, u manjoj meri službe, pružanje usluga, ali većina ovih tema je integrisana u tekst. Naglasak je stavljen na podelu nadležnosti i donekle na finansijsku regulativu. Cilj rada je da se analiziraju instrumenti demokratizacije (mogućnost uključivanja građana u odlučivanje) i razvoja preduzetničkih kapaciteta grada Beograda, jer on ima veće potencijale od drugih jedinica lokalne samouprave u Srbiji da obezbedi veći opseg i bolji kvalitet usluga usled ekonomije obima. Istraživačko pitanje: Da li je model organizacije Beograda dovoljno demokratski, do koje mere je decentralizovan (posebno u pogledu podele nadležnosti između grada i gradskih opština kao i forme neposrednog uključivanja građana u procese odlučivanja) i da li načelno odgovara potrebama građana i zajednice (usluge krojene prema potrebama građana)? Metode: U radu će se koristiti analiza sadržaja dokumenata (pravne regulative i zakonskog modela uređenja grada) kao i studija u ovoj oblasti, zatim komparativna iskustva uređenja Beograda iz raznih faza razvoja i sinteza (dedukcija) svih iskustava u neka opštija znanja koja se mogu koristiti u poboljšanju organizacije Beograda ali i drugih gradova. Ovaj članak je urađen kao studija slučaja Beograda. Autorka je u radu koristila svoja višedecenijska iskustva iz reformi uređenje Beograda (decentralizacija, demokratizacija, modernizacija upravljanja). Za ovaj tekst su od velikog značaja brojne javne rasprave i razgovori sa funkcionerima gradskih opština i grada iz svih faza reformi, kao i u sadašnjem trenutku. Oni daju ovoj studiji jaču vezu sa životnim i praktičnim problemima, izazovima i napravljenim rešenjima. Očekivani rezultati: Ova analiza je dobra osnova za učenje drugih gradova iz iskustva – dobre, ali i loše prakse funkcionisanja Beograda.