{"title":"Naselje Prokosovići u periodu 1850.-1910. godine","authors":"Semir Hadžimusić","doi":"10.55258/2232-7665.2021.13.73","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Na popisu stanovništva koje je 1266. godine po hidžri, odnosno\n1850/1851. godine po gregorijanskom kalendaru sprovela osmanska uprava,\npodručje sjeveroistočne Bosne popisano je u okviru Zvorničkog sandžaka koji se\nsastojao od nekoliko manjih administrativnih cjelina -kaza. Zvornički sandžak je\ntada popisan u više posebnih popisnih deftera, a Prokosovići (Prokosović) i okolna\nnaselja su evidentirana u okviru kaze Dolnja Tuzla. Prilikom analize navedenog\npopisa poseban osvrt stavljen je na postojanje tri familije koje su nosile prezime\nProkosan, što je poveznica i sa etimologijom naziva ovog naselja.\nNa osnovu popisa stanovništva koje je austrougarska uprava provela 1879.,\n1885., 1895. i 1910. godine, pored demografsko-socijalnih karakteristika moguće\nje utvrditi i detalje o administrativno-teritorijalnom položaju i ustrojstvu svih\nadministrativno-teritorijalnih jedinica i naseljenih područja Bosne i Hercegovine,\npa tako i naselja Prokosovići.\nU radu su objašnjene i vjerske prilike u proučavanom periodu. Korijeni vjerskog\nživota u Prokosovićima vežu se za postojanje dovišta na obližnjem brdu Tirinovac,\nkao i za lokalitete starih mezarja na padinama ovog brda. Postojanje mekteba u\nProkosovićima je prvi put zabilježeno u gruntovnom upisu iz 1889. godine (Vakuf\nmejtefa Prokosovići), dok su 1895. godine u naselju evidentirana dva mekteba. Na\npopisima stanovništva od 1850-1910. godine, svi stanovnici Prokosovića su se\nizjasnili kao pripadnici islamske vjeroispovijesti","PeriodicalId":417184,"journal":{"name":"Bastina sjeveroistocne Bosne","volume":"42 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Bastina sjeveroistocne Bosne","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.55258/2232-7665.2021.13.73","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Na popisu stanovništva koje je 1266. godine po hidžri, odnosno
1850/1851. godine po gregorijanskom kalendaru sprovela osmanska uprava,
područje sjeveroistočne Bosne popisano je u okviru Zvorničkog sandžaka koji se
sastojao od nekoliko manjih administrativnih cjelina -kaza. Zvornički sandžak je
tada popisan u više posebnih popisnih deftera, a Prokosovići (Prokosović) i okolna
naselja su evidentirana u okviru kaze Dolnja Tuzla. Prilikom analize navedenog
popisa poseban osvrt stavljen je na postojanje tri familije koje su nosile prezime
Prokosan, što je poveznica i sa etimologijom naziva ovog naselja.
Na osnovu popisa stanovništva koje je austrougarska uprava provela 1879.,
1885., 1895. i 1910. godine, pored demografsko-socijalnih karakteristika moguće
je utvrditi i detalje o administrativno-teritorijalnom položaju i ustrojstvu svih
administrativno-teritorijalnih jedinica i naseljenih područja Bosne i Hercegovine,
pa tako i naselja Prokosovići.
U radu su objašnjene i vjerske prilike u proučavanom periodu. Korijeni vjerskog
života u Prokosovićima vežu se za postojanje dovišta na obližnjem brdu Tirinovac,
kao i za lokalitete starih mezarja na padinama ovog brda. Postojanje mekteba u
Prokosovićima je prvi put zabilježeno u gruntovnom upisu iz 1889. godine (Vakuf
mejtefa Prokosovići), dok su 1895. godine u naselju evidentirana dva mekteba. Na
popisima stanovništva od 1850-1910. godine, svi stanovnici Prokosovića su se
izjasnili kao pripadnici islamske vjeroispovijesti