Prevalencija i učestalost konzumiranja psihoaktivnih tvari mladih u odgojnim ustanovama – razlike s obzirom na vrstu ustanove i znanje o psihoaktivnim tvarima
{"title":"Prevalencija i učestalost konzumiranja psihoaktivnih tvari mladih u odgojnim ustanovama – razlike s obzirom na vrstu ustanove i znanje o psihoaktivnim tvarima","authors":"Neven Ricijaš, V. Kranzelic, Lorena Leskovar","doi":"10.31299/KSI.27.1.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Istraživanja potvrđuju da adolescenti tijekom odrastanja eksperimentiraju s konzumacijom psihoaktivnih tvari, a glavni motivacijski procesi koji na to utječu vezani su uz želju da se ponašaju u skladu sa socijalnim normama, identitetom koji obilježava individualitet, bijegom od nelagode te samoregulacijom. Stavovi, uvjerenja i znanja o psihoaktivnim tvarima pokušavali su se dovesti u vezu s ponašanjima vezanima uz njihovu uporabu, međutim, rezultati istraživanja pokazuju slabu do umjerenu korelaciju.\nTemeljni cilj ovog istraživanja stjecanje je uvida u učestalost konzumacije psihoaktivnih tvari mladih s problemima u ponašanju smještenim u odgojne ustanove, dok su specifični ciljevi istražiti razlike u učestalosti konzumacije s obzirom na vrstu ustanove, kao i s obzirom na razinu znanja o psihoaktivnim tvarima.\nU istraživanju su sudjelovala ukupno N=74 mladića smještena u sustavu pravosuđa (39,2%) i socijalne skrbi (60,8%). Dob sudionika kreće se od 14 do 21 godine (Mdob=16,90; SDdob=1,627). Korišteni instrumentarij je, uz osnovne sociodemografske podatke, ispitao znanja o psihoaktivnim tvarima te životnu i godišnju prevalenciju, kao i učestalost konzumiranja.\nRezultati pokazuju nešto učestalije konzumiranje psihoaktivnih tvari mladih smještenih u sustavu pravosuđa, ali i mladih s višom razinom znanja o psihoaktivnim tvarima. Pritom je važno naglasiti da su efekti razlika niski do umjereni. Rezultati su interpretirani u kontekstu drugih domaćih i inozemnih prevalencijskih istraživanja te s obzirom na značaj znanja u kreiranju intervencija prema mladima u području prevencije konzumiranja psihoaktivnih tvari.","PeriodicalId":447150,"journal":{"name":"Kriminologija & socijalna integracija","volume":"17 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2019-07-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Kriminologija & socijalna integracija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31299/KSI.27.1.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Istraživanja potvrđuju da adolescenti tijekom odrastanja eksperimentiraju s konzumacijom psihoaktivnih tvari, a glavni motivacijski procesi koji na to utječu vezani su uz želju da se ponašaju u skladu sa socijalnim normama, identitetom koji obilježava individualitet, bijegom od nelagode te samoregulacijom. Stavovi, uvjerenja i znanja o psihoaktivnim tvarima pokušavali su se dovesti u vezu s ponašanjima vezanima uz njihovu uporabu, međutim, rezultati istraživanja pokazuju slabu do umjerenu korelaciju.
Temeljni cilj ovog istraživanja stjecanje je uvida u učestalost konzumacije psihoaktivnih tvari mladih s problemima u ponašanju smještenim u odgojne ustanove, dok su specifični ciljevi istražiti razlike u učestalosti konzumacije s obzirom na vrstu ustanove, kao i s obzirom na razinu znanja o psihoaktivnim tvarima.
U istraživanju su sudjelovala ukupno N=74 mladića smještena u sustavu pravosuđa (39,2%) i socijalne skrbi (60,8%). Dob sudionika kreće se od 14 do 21 godine (Mdob=16,90; SDdob=1,627). Korišteni instrumentarij je, uz osnovne sociodemografske podatke, ispitao znanja o psihoaktivnim tvarima te životnu i godišnju prevalenciju, kao i učestalost konzumiranja.
Rezultati pokazuju nešto učestalije konzumiranje psihoaktivnih tvari mladih smještenih u sustavu pravosuđa, ali i mladih s višom razinom znanja o psihoaktivnim tvarima. Pritom je važno naglasiti da su efekti razlika niski do umjereni. Rezultati su interpretirani u kontekstu drugih domaćih i inozemnih prevalencijskih istraživanja te s obzirom na značaj znanja u kreiranju intervencija prema mladima u području prevencije konzumiranja psihoaktivnih tvari.