Sofija (Sonja) Škrobe (Krasica, 8.2. 1919. – Karlovac, 28.10.2002.)

Abstract

Uvod: O povijesti sestrinstva u Karlovcu i podacima o školovanju i radu medicinskih sestara ima vrlo malo objavljenih radova. Većinom su ti radovi sastavni dio monografije bolnice i/ili organizacijskih jedinica zdravstvenih ustanova. Analizom pronađene povijesne građe u ovom radu pokušala se učiniti rekonstrukcija života, školovanja i rada medicinske sestre Sofije (Sonje) Škrobe. Metode: Polazište za izradu rada bili su dokumenti pohranjeni u pismohrani Opće bolnice Karlovac, arhivskim fondovima i zbirkama Hrvatskog državnog arhiva (HDA) i usmeno svjedočanstvo kćeri Sofije (Sonje) Škrobe. Kao dopuna ovim izvorima korišteni su do sada objavljeni radovi. Rezultati: Sofija (Sonja) Škrobe rođena je 8. veljače 1919. godine u Krasici. Završila je četiri razreda realne građanske škole u Karlovcu, dvije godine učiteljske domaćinske škole u Zagrebu i u doba punoljetnosti upisala i završila Školu za nudilje u Beogradu. Nakon položene službene prisege, dekretima nadležnih Ministarstava zdravstva i Oblasnih Narodnih odbora šalju je na rad na različita mjesta. Radila je u Zavodu za suzbijanje endemijskog sifilisa u Banjaluci, u Državnom domu za malu djecu u Zagrebu, Domu narodnog zdravlja u Karlovcu, Državnim dječjim kolonijama u Virju i Splitu, Antituberkuloznom dispanzeru u Dubrovniku te u Kotarskoj zdravstvenoj stanici u Karlovcu. Posljednjih deset godina prije umirovljenja radila je kao patronažna sestra u Karlovcu. Prema obrađenoj građi možemo pretpostaviti da je Sofija Škrobe prva civilna školovana medicinska sestra u Karlovcu. Umrla je u Karlovcu 28. listopada 2002. godine. Zaključak: Uvidom u dosje Sofije Škrobe možemo pratiti njezin profesionalni put po mnogim zdravstvenim ustanovama sukladno tadašnjoj socijalno-zdravstvenoj politici. Istovremeno se dobio uvid u zdravstvena, socijalna i politička zbivanja u državama opisanog vremena. Medicinske su sestre zajedno s liječnicima obilazile pacijente po kućama i/ili pružale skrb u pokretnim ambulantama. Provodile su aktivnosti usmjerene na suzbijanje i liječenje akutnih, kroničnih i zaraznih bolesti, podizale nivo higijene kod stanovništva i provodile zdravstveno prosvjećivanje ljudi. Razvidno je koliko je taj rad tražio osobnih odricanja, bio popraćen teškim radnim uvjetima rijetko uzimajući u obzir privatni život zdravstvenih djelatnika. U radu su navedena mnoga imena i dokumenti koji mogu poslužiti kao poticaj na daljnja istraživanja ili kao dopuna i/ili korekcija ovom radu.