Dina Mehmedbegović, Peter Skrandies, Nick Byrne, Philip Harding-Esch
{"title":"Multilingual learners in London mainstream schools: Policy, practice and professional development","authors":"Dina Mehmedbegović, Peter Skrandies, Nick Byrne, Philip Harding-Esch","doi":"10.15291/AI.1507","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Ovaj je članak sažetak izvješća koje je napravljeno za LUCIDE (Languages in Urban Contexts: Integration and Diversity in Europe; Jezici u urbanim kontekstima: integracija i raznolikost u Europi) projekt i mrežu. Projekt je financiran iz Programa Europske unije za cjeloživotno učenje 2011.-2014., temeljem prikupljenih primarnih i sekundarnih podataka. Ovaj se sažetak fokusira na višejezičnost u osnovnoškolskom obrazovanju. Cjelovito izvješće govori o višejezičnosti u nekoliko ostalih područja: javnoj, gospodarskoj, privatnoj sferi te urbanim prostorima (dostupno na: www.urbanlanguages.eu) \n \nS obzirom na veličinu, stanovništvo i složenost Londona u radu je posebna pažnja usmjerena na lokalnu jedinicu (od postojeće 33): grad Westminster koji je zemljopisno srce ove metropole. Westminster je na mnogo načina predstavnik jezičnih trendova u Londonu. To pokazuje neke od najistaknutijih obilježja višejezičnosti Londona, kao što je izvanredna lingvistička raznolikost sa širokom rasprostranjenošću jezika, pri čemu niti jedan jezik nije dominantan. Cilj ovog istraživanja je stjecanje uvida u iskustva višejezičnih učenika u Londonu s obzirom na obrazovnu praksu i relevantne politike. Primarne podatke prikupio je tim od četiri istraživača koji su konzultirali 82 stručnjaka relevantna za identificirana područja prakse. Korištene su metode intervjuiranja i anketiranja. Uzorkovanje je svrhovito obuhvaćalo relevantne struke: obrazovanje, socijalni rad, javne službe, policiju i financije te stručnjake iz poslovnog sektora. Teorijski okvir za razvoj ovog pristupa je tipologija uporabe jezika koja razlikuje: simboličku, pragmatičnu i autoritativnu primjenu jezika.","PeriodicalId":315173,"journal":{"name":"Acta Iadertina","volume":"40 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2018-09-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Acta Iadertina","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/AI.1507","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Ovaj je članak sažetak izvješća koje je napravljeno za LUCIDE (Languages in Urban Contexts: Integration and Diversity in Europe; Jezici u urbanim kontekstima: integracija i raznolikost u Europi) projekt i mrežu. Projekt je financiran iz Programa Europske unije za cjeloživotno učenje 2011.-2014., temeljem prikupljenih primarnih i sekundarnih podataka. Ovaj se sažetak fokusira na višejezičnost u osnovnoškolskom obrazovanju. Cjelovito izvješće govori o višejezičnosti u nekoliko ostalih područja: javnoj, gospodarskoj, privatnoj sferi te urbanim prostorima (dostupno na: www.urbanlanguages.eu)
S obzirom na veličinu, stanovništvo i složenost Londona u radu je posebna pažnja usmjerena na lokalnu jedinicu (od postojeće 33): grad Westminster koji je zemljopisno srce ove metropole. Westminster je na mnogo načina predstavnik jezičnih trendova u Londonu. To pokazuje neke od najistaknutijih obilježja višejezičnosti Londona, kao što je izvanredna lingvistička raznolikost sa širokom rasprostranjenošću jezika, pri čemu niti jedan jezik nije dominantan. Cilj ovog istraživanja je stjecanje uvida u iskustva višejezičnih učenika u Londonu s obzirom na obrazovnu praksu i relevantne politike. Primarne podatke prikupio je tim od četiri istraživača koji su konzultirali 82 stručnjaka relevantna za identificirana područja prakse. Korištene su metode intervjuiranja i anketiranja. Uzorkovanje je svrhovito obuhvaćalo relevantne struke: obrazovanje, socijalni rad, javne službe, policiju i financije te stručnjake iz poslovnog sektora. Teorijski okvir za razvoj ovog pristupa je tipologija uporabe jezika koja razlikuje: simboličku, pragmatičnu i autoritativnu primjenu jezika.