Snježana Mirilović, Blaženka Pavlić, Sanda Franković
{"title":"Prve medicinske sestre u karlovačkim zdravstvenim ustanovama","authors":"Snježana Mirilović, Blaženka Pavlić, Sanda Franković","doi":"10.11608/sgnj.26.3.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Uvod: Nakon osnivanja Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. godine, kada se u školu upisuju redovnice i civilne učenice, u socijalnim i zdravstvenim ustanovama uz pomoćno se osoblje počinju zapošljavati sestre pomoćnice i sestre bolničarke. U razdoblju nakon II. svjetskog rata mnoge redovnice bile su prisiljene napustiti službu jer su odbijale raditi u civilnom odijelu ili su bile izložene pritiscima na radnom mjestu. Prve civilne medicinske sestre zapošljavaju se u Karlovcu 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća u bolničkim i izvanbolničkim zdravstvenim ustanovama. Na temelju uvida u povijesnu građu, pokušala se učiniti rekonstrukcija njihova rada i školovanja. Metode: Polazište za izradu rada bili su dokumenti pohranjeni u pismohrani Opće bolnice Karlovac. Izbor za medicinske sestre navedene u radu vođen je kronologijom pohranjivanja podataka u pismohrani. Ostali podaci crpljeni su iz arhivskih fondova i zbirki Hrvatskog državnog arhiva (HDA) i Državnog arhiva u Karlovcu (DAKA). Kao dopuna ovim izvorima korišteni su do sada objavljeni radovi. Rezultati: Učinjena je rekonstrukcija tijeka školovanja i rada za medicinske sestre Rozaliju Špoljarić, Sofiju (Sonju) Škrobe, Anicu (Zibar) Radmanović, Maricu (Mariju) Brajdić, Ankicu (Mušnjak) Slavnić, Zdenku Čačić i Zorku Lasić. Na temelju uvida u arhivsku građu može se zaključiti da je prva školovana medicinska sestra u Karlovcu Sofija (Sonja) Škrobe. Zaključak: Budući da rad i djelovanje medicinskih sestara u karlovačkim zdravstvenim ustanovama do sada nije sustavno bilježen i istraživan, autorice smatraju da daljnji rad na tom području može rezultirati pronalaženjem dodatnih podataka i mogućim drugačijim zaključcima.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"110 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Sestrinski glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.11608/sgnj.26.3.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Uvod: Nakon osnivanja Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. godine, kada se u školu upisuju redovnice i civilne učenice, u socijalnim i zdravstvenim ustanovama uz pomoćno se osoblje počinju zapošljavati sestre pomoćnice i sestre bolničarke. U razdoblju nakon II. svjetskog rata mnoge redovnice bile su prisiljene napustiti službu jer su odbijale raditi u civilnom odijelu ili su bile izložene pritiscima na radnom mjestu. Prve civilne medicinske sestre zapošljavaju se u Karlovcu 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća u bolničkim i izvanbolničkim zdravstvenim ustanovama. Na temelju uvida u povijesnu građu, pokušala se učiniti rekonstrukcija njihova rada i školovanja. Metode: Polazište za izradu rada bili su dokumenti pohranjeni u pismohrani Opće bolnice Karlovac. Izbor za medicinske sestre navedene u radu vođen je kronologijom pohranjivanja podataka u pismohrani. Ostali podaci crpljeni su iz arhivskih fondova i zbirki Hrvatskog državnog arhiva (HDA) i Državnog arhiva u Karlovcu (DAKA). Kao dopuna ovim izvorima korišteni su do sada objavljeni radovi. Rezultati: Učinjena je rekonstrukcija tijeka školovanja i rada za medicinske sestre Rozaliju Špoljarić, Sofiju (Sonju) Škrobe, Anicu (Zibar) Radmanović, Maricu (Mariju) Brajdić, Ankicu (Mušnjak) Slavnić, Zdenku Čačić i Zorku Lasić. Na temelju uvida u arhivsku građu može se zaključiti da je prva školovana medicinska sestra u Karlovcu Sofija (Sonja) Škrobe. Zaključak: Budući da rad i djelovanje medicinskih sestara u karlovačkim zdravstvenim ustanovama do sada nije sustavno bilježen i istraživan, autorice smatraju da daljnji rad na tom području može rezultirati pronalaženjem dodatnih podataka i mogućim drugačijim zaključcima.