{"title":"Učinak konzervativnog liječenja djece sa skoliozom","authors":"Miloš Lazić, Amra Mačak Hadžiomerović, Edin Buljugić, Aldina Alibegović, Ajša Meholjić","doi":"10.11608/sgnj.27.3.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Uvod: Skolioza je trodimenzionalni deformitet kralježnice koji se definira uglavnom na temelju zakrivljenosti kralježnice. Dijeli se na funkcionalnu i strukturnu. Skolioza može dovesti do dugotrajnog nepravilnog držanja, bolova u leđima i problema s disanjem. Vježbe za ublažavanje skolioze uključuju jačanje mišića, mobilizaciju trupa, električnu stimulacija, vježbe disanja i posturalne korekcije te vježbe s malim utjecajem kao što su pilates, joga ili tai chi za poboljšanje fleksibilnosti i trupa.Metode: Istraživanje je obuhvatilo analizu podataka dobivenih iz medicinske dokumentacije prvog nalaza i kontrolnih nalaza specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije. Za potrebe istraživanja prikupljeni su podaci o spolnoj i dobnoj strukturi ispitanika, vrsti skoliotičke zakrivljenosti (funkcionalna ili strukturna), kao i lokalizaciji skolioze po segmentima kralježnice. Svi su ispitanici podvrgnuti individualnom fizioterapijskom tretmanu od strane fizioterapeuta u trajanju od 15 radnih dana, jedan sat dnevno, nakon čega su provodili fizioterapijski program kod kuće u trajanju od šest mjeseci prije kontrolnog pregleda. Podaci istraživanja dobiveni su u razdoblju od siječnja 2009. do prosinca 2018. godine.Rezultati: Nakon konzervativne terapije kod 132 ispitanika (66 %) došlo je do poboljšanja, dok kod 68 (34 %) ispitanika nije došlo do smanjenja skolioze. Statistički značajno veći postotak muških ispitanika (73,1 %) imao je poboljšanje kliničke slike u odnosu na ispitanice (58,3 %). Kod ispitanika s funkcionalnom skoliozom utvrđeno je statistički značajno poboljšanje kliničke slike (74,4 %) u odnosu na ispitanike sa strukturnom skoliozom (14,3 %).Zaključak: Rezultati istraživanja pokazali su da individualni fizioterapijski program ima pozitivan učinak na korekciju skoliotičke zakrivljenosti. Djeca koja redovito vježbaju kod kuće, nakon završenog kineziterapijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi, u trajanju od najmanje šest mjeseci, imaju veći postotak poboljšanja skoliotične zakrivljenosti u odnosu na djecu koja ne vježbaju redovito.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"106 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Sestrinski glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.11608/sgnj.27.3.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Uvod: Skolioza je trodimenzionalni deformitet kralježnice koji se definira uglavnom na temelju zakrivljenosti kralježnice. Dijeli se na funkcionalnu i strukturnu. Skolioza može dovesti do dugotrajnog nepravilnog držanja, bolova u leđima i problema s disanjem. Vježbe za ublažavanje skolioze uključuju jačanje mišića, mobilizaciju trupa, električnu stimulacija, vježbe disanja i posturalne korekcije te vježbe s malim utjecajem kao što su pilates, joga ili tai chi za poboljšanje fleksibilnosti i trupa.Metode: Istraživanje je obuhvatilo analizu podataka dobivenih iz medicinske dokumentacije prvog nalaza i kontrolnih nalaza specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije. Za potrebe istraživanja prikupljeni su podaci o spolnoj i dobnoj strukturi ispitanika, vrsti skoliotičke zakrivljenosti (funkcionalna ili strukturna), kao i lokalizaciji skolioze po segmentima kralježnice. Svi su ispitanici podvrgnuti individualnom fizioterapijskom tretmanu od strane fizioterapeuta u trajanju od 15 radnih dana, jedan sat dnevno, nakon čega su provodili fizioterapijski program kod kuće u trajanju od šest mjeseci prije kontrolnog pregleda. Podaci istraživanja dobiveni su u razdoblju od siječnja 2009. do prosinca 2018. godine.Rezultati: Nakon konzervativne terapije kod 132 ispitanika (66 %) došlo je do poboljšanja, dok kod 68 (34 %) ispitanika nije došlo do smanjenja skolioze. Statistički značajno veći postotak muških ispitanika (73,1 %) imao je poboljšanje kliničke slike u odnosu na ispitanice (58,3 %). Kod ispitanika s funkcionalnom skoliozom utvrđeno je statistički značajno poboljšanje kliničke slike (74,4 %) u odnosu na ispitanike sa strukturnom skoliozom (14,3 %).Zaključak: Rezultati istraživanja pokazali su da individualni fizioterapijski program ima pozitivan učinak na korekciju skoliotičke zakrivljenosti. Djeca koja redovito vježbaju kod kuće, nakon završenog kineziterapijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi, u trajanju od najmanje šest mjeseci, imaju veći postotak poboljšanja skoliotične zakrivljenosti u odnosu na djecu koja ne vježbaju redovito.