{"title":"EGZEKUTIVNE FUNKCIJE KOD INSTITUCIONALIZOVANE DECE BEZ RODITELJSKOG STARANJA","authors":"Milica Gligorović, Nataša Buha","doi":"10.59519/mper4001","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Institucionalno zbrinjavanje dece bez roditeljskog staranja predstavlja značajan faktor rizika za socioemocionalni i kognitivni razvoj. Imajući u vidu da su ranije studije uglavnom bile usmerene na izučavanje karakteristika ponašanja, afektivne vezanosti, pažnje, govorno-jezičkih sposobnosti i intelektualnog funkcionisanja, cilj ovog pilot istraživanja je da se utvrdi nivo razvoja egzekutivnih funkcija (EF) kod institucionalizovane dece tipičnih intelektualnih sposobnosti. Uzorkom je obuhvaćeno dvadeset četvoro dece, oba pola (58,3% dečaka; N=14), uzrasta 8-15 godina (AS=13,5; SD=1,64). Za procenu EF primenjena je BRIEF skala (Behavior Rating Inventory of Executive function), a rezultati su analizirani u odnosu na norme date u priručniku. Dobijeni rezultati ukazuju na to da deca koja žive u instituciji pokazuju značajna odstupanja u nivou razvoja gotovo svih procenjenih aspekata EF, i to između 25% i 83% dece u zavisnosti od subskale. Klinički značajne vrednosti manifestuju se kako u domenu regulacije ponašanja, tako i u oblasti metakognicije koja, sudeći po rezultatima (oko 70% dece odstupa minimum 1,5 SD od proseka), predstavlja oblast koja je posebno osetljiva na uticaj institucionalnog okruženja. U oblasti metakognitivnih sposobnosti najizraženije teškoće detektuju se na subskali kojom se procenjuju planiranje i organizacija (83,3%), a u oblasti bihejvioralne regulacije u domenu mogućnosti fleksibilne izmene ponašanja (70,8%). Uočena je tendencija postizanja lošijih rezultata kod dece koja su u domskom smeštaju do godinu dana u odnosu na decu koja duže borave u domu, a ta razlika je i statistički značajna u domenu fleksibilnosti ponašanja (p=0,033). Kod dece koja žive u instituciji nisu utvrđene polne razlike u nivou razvoja EF. Imajući u vidu značaj EF za socioemocionalno funkcionisanje, adaptivno ponašanje i akademski uspeh, neophodno je sistemski uvrstiti različite programe stimulacije koji bi bili usmereni na razvoj metakognitivnih i regulatornih sposobnosti dece koja žive u instituciji.","PeriodicalId":170318,"journal":{"name":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","volume":"10 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-08-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.59519/mper4001","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Institucionalno zbrinjavanje dece bez roditeljskog staranja predstavlja značajan faktor rizika za socioemocionalni i kognitivni razvoj. Imajući u vidu da su ranije studije uglavnom bile usmerene na izučavanje karakteristika ponašanja, afektivne vezanosti, pažnje, govorno-jezičkih sposobnosti i intelektualnog funkcionisanja, cilj ovog pilot istraživanja je da se utvrdi nivo razvoja egzekutivnih funkcija (EF) kod institucionalizovane dece tipičnih intelektualnih sposobnosti. Uzorkom je obuhvaćeno dvadeset četvoro dece, oba pola (58,3% dečaka; N=14), uzrasta 8-15 godina (AS=13,5; SD=1,64). Za procenu EF primenjena je BRIEF skala (Behavior Rating Inventory of Executive function), a rezultati su analizirani u odnosu na norme date u priručniku. Dobijeni rezultati ukazuju na to da deca koja žive u instituciji pokazuju značajna odstupanja u nivou razvoja gotovo svih procenjenih aspekata EF, i to između 25% i 83% dece u zavisnosti od subskale. Klinički značajne vrednosti manifestuju se kako u domenu regulacije ponašanja, tako i u oblasti metakognicije koja, sudeći po rezultatima (oko 70% dece odstupa minimum 1,5 SD od proseka), predstavlja oblast koja je posebno osetljiva na uticaj institucionalnog okruženja. U oblasti metakognitivnih sposobnosti najizraženije teškoće detektuju se na subskali kojom se procenjuju planiranje i organizacija (83,3%), a u oblasti bihejvioralne regulacije u domenu mogućnosti fleksibilne izmene ponašanja (70,8%). Uočena je tendencija postizanja lošijih rezultata kod dece koja su u domskom smeštaju do godinu dana u odnosu na decu koja duže borave u domu, a ta razlika je i statistički značajna u domenu fleksibilnosti ponašanja (p=0,033). Kod dece koja žive u instituciji nisu utvrđene polne razlike u nivou razvoja EF. Imajući u vidu značaj EF za socioemocionalno funkcionisanje, adaptivno ponašanje i akademski uspeh, neophodno je sistemski uvrstiti različite programe stimulacije koji bi bili usmereni na razvoj metakognitivnih i regulatornih sposobnosti dece koja žive u instituciji.