{"title":"SVAKODNEVNI ŽIVOT U CRNOGORSKIM PORODICAMA","authors":"B. Đukanović, S. Duković","doi":"10.7251/zcmz2001061d","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Polazna teorijska osnova ove studije je Burdijeova teorija. U istraživanju su obuhvaćena sljedeća područja porodičnog života: distribucija porodičnih uloga i autoriteta, bračno- porodični sukobi, povezanost porodica sa socijalnim okruženjem, i zadovoljstvo porodičnim životom. Postavljena su dva osnovna cilja istraživanja: opisati funkcionisanja crnogorskih porodica u navedenih pet područja svakodnevnog života; ispitati povezanost funkcionisanja crnogorskih porodica u navedenih pet područja sa od klasno –slojnom pripadnošću Slučajni stratifikovani uzorak za ovo istraživanje čini 805 ispitanika iz Sjevernog, Centralnog, Južnog regiona i Podgorice. U prvom stepenu su birane opštine, u drugom biračka mesta a nu trećem sa svakog biračkog mesta ispitanici. Za potrebe ovog istraživanja konstruisan je posebni upitnik. Svi ispitanici su prema slojno – klasnoj pripadnosti svrstani u osam slojeva: viši sloj, stručnjaci, sitni privatnici i samozaposleni, službenici i tehničari, kv i vkv radnici, nkv i pkv radnici, poljoprivrednici i pripadnici potklase. Zbog vrlo slabog odziva srednjih, a pogotovu krupnih preduzetnika, u istraživanje nijesu uključeni ovi slojevi. Rezultati istraživanja ukazuju da je u svakodnevnom životu crnogorskih porodica došlo do značajnih promena, prvenstveno u porodičnom odlučivanju. Žene i dalje obavljaju najveći deo porodičnih poslova, Promene u toj oblasti svakodnevnog života su manje nego u porodičnom odlučivanju u kome muškarci nisu uvek dominantni. Štaviše, najvažnija promjena u svakodnevnm životu porodica je u sferi odlučivanja gdje ženski članovi porodice dobijaju osetno veća prava, a u „nižim“ socijalnim slojevima i stariji ženski srodnici muževa, naročito babe, što predstavlja svojevrsni kulturološki anahronizam, obzirom na crnogorsko patrijahalno nasleđe. Odnosi u crnogorskim porodicama su vrlo konfliktni i uslovljeni su gubitkom dominantnih pozicija muškaraca u porodicama. Posebno su izraženi sukobi oko sticanja i trošenja finansijskih sredstava, stambenih problema i nesaglasnosti roditelja u metodama vaspitanja dece. Posebno je važno naglasiti da postoje vrlo značajne klasno-slojne razlike u svim navedenim područjima svakodnevnog života crnogorskih porodica, naročito u proceni zadovoljstva roditelja svakodnevnim životom, što je u skladu sa Burdijeovim teorijskim nasleđem.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"221 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.7251/zcmz2001061d","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Polazna teorijska osnova ove studije je Burdijeova teorija. U istraživanju su obuhvaćena sljedeća područja porodičnog života: distribucija porodičnih uloga i autoriteta, bračno- porodični sukobi, povezanost porodica sa socijalnim okruženjem, i zadovoljstvo porodičnim životom. Postavljena su dva osnovna cilja istraživanja: opisati funkcionisanja crnogorskih porodica u navedenih pet područja svakodnevnog života; ispitati povezanost funkcionisanja crnogorskih porodica u navedenih pet područja sa od klasno –slojnom pripadnošću Slučajni stratifikovani uzorak za ovo istraživanje čini 805 ispitanika iz Sjevernog, Centralnog, Južnog regiona i Podgorice. U prvom stepenu su birane opštine, u drugom biračka mesta a nu trećem sa svakog biračkog mesta ispitanici. Za potrebe ovog istraživanja konstruisan je posebni upitnik. Svi ispitanici su prema slojno – klasnoj pripadnosti svrstani u osam slojeva: viši sloj, stručnjaci, sitni privatnici i samozaposleni, službenici i tehničari, kv i vkv radnici, nkv i pkv radnici, poljoprivrednici i pripadnici potklase. Zbog vrlo slabog odziva srednjih, a pogotovu krupnih preduzetnika, u istraživanje nijesu uključeni ovi slojevi. Rezultati istraživanja ukazuju da je u svakodnevnom životu crnogorskih porodica došlo do značajnih promena, prvenstveno u porodičnom odlučivanju. Žene i dalje obavljaju najveći deo porodičnih poslova, Promene u toj oblasti svakodnevnog života su manje nego u porodičnom odlučivanju u kome muškarci nisu uvek dominantni. Štaviše, najvažnija promjena u svakodnevnm životu porodica je u sferi odlučivanja gdje ženski članovi porodice dobijaju osetno veća prava, a u „nižim“ socijalnim slojevima i stariji ženski srodnici muževa, naročito babe, što predstavlja svojevrsni kulturološki anahronizam, obzirom na crnogorsko patrijahalno nasleđe. Odnosi u crnogorskim porodicama su vrlo konfliktni i uslovljeni su gubitkom dominantnih pozicija muškaraca u porodicama. Posebno su izraženi sukobi oko sticanja i trošenja finansijskih sredstava, stambenih problema i nesaglasnosti roditelja u metodama vaspitanja dece. Posebno je važno naglasiti da postoje vrlo značajne klasno-slojne razlike u svim navedenim područjima svakodnevnog života crnogorskih porodica, naročito u proceni zadovoljstva roditelja svakodnevnim životom, što je u skladu sa Burdijeovim teorijskim nasleđem.