{"title":"监控策略","authors":"Katarina Rukavina","doi":"10.21464/fi41305","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Rad istražuje model društvenosti, interakcije i participacije kao političke elemente postmoderne umjetnosti. Postmoderno stanje nastupa nakon propasti glavne ideje modernizma, što se temelji na vjeri u napredak i emancipaciju čovječanstva odnosno nakon kraha velikih spekulativnih pripovijesti poput idealizma, scijentizma, marksizma ili utopije o promjeni svijeta pomoću umjetnosti. Otuda se kao opće mjesto nadaje teza da umjetnost nema više onu ulogu kakva joj se pripisivala od\nXIX. stoljeća nadalje, kao što je politička borba, kritika društva ili socijalni angažman, odnosno da više nema funkciju kritike, onoga što upozorava i što se avangardno suprotstavlja svemu postojećem. Nasuprot takvom stavu, rad nastoji podastrijeti kritički i politički potencijal postmoderne umjetnosti, pri čemu se usmjerava na umjetničku praksu nakon\n1990-ih te njezino isticanje relacija, susreta i interakcije s publikom. Riječ je o aproprijaciji avangardnih strategija, ali s povijesnim odmakom i drukčijim kontekstom.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Strategije gledanja\",\"authors\":\"Katarina Rukavina\",\"doi\":\"10.21464/fi41305\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Rad istražuje model društvenosti, interakcije i participacije kao političke elemente postmoderne umjetnosti. Postmoderno stanje nastupa nakon propasti glavne ideje modernizma, što se temelji na vjeri u napredak i emancipaciju čovječanstva odnosno nakon kraha velikih spekulativnih pripovijesti poput idealizma, scijentizma, marksizma ili utopije o promjeni svijeta pomoću umjetnosti. Otuda se kao opće mjesto nadaje teza da umjetnost nema više onu ulogu kakva joj se pripisivala od\\nXIX. stoljeća nadalje, kao što je politička borba, kritika društva ili socijalni angažman, odnosno da više nema funkciju kritike, onoga što upozorava i što se avangardno suprotstavlja svemu postojećem. Nasuprot takvom stavu, rad nastoji podastrijeti kritički i politički potencijal postmoderne umjetnosti, pri čemu se usmjerava na umjetničku praksu nakon\\n1990-ih te njezino isticanje relacija, susreta i interakcije s publikom. Riječ je o aproprijaciji avangardnih strategija, ali s povijesnim odmakom i drukčijim kontekstom.\",\"PeriodicalId\":41987,\"journal\":{\"name\":\"Filozofska Istrazivanja\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2021-10-29\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Filozofska Istrazivanja\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.21464/fi41305\",\"RegionNum\":4,\"RegionCategory\":\"哲学\",\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"0\",\"JCRName\":\"PHILOSOPHY\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Filozofska Istrazivanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21464/fi41305","RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"PHILOSOPHY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
作品探讨了作为后现代艺术政治元素的社会、互动和参与模式。后现代状态是在基于对进步和人类解放的信念的现代主义主要思想被摧毁之后，以及在通过艺术变革摧毁了理想主义、科学、神枪手或世界乌托邦等主要思辨故事之后出现的。从这个角度来看，作为一种普遍的观点，人们希望艺术不会像19世纪那样扮演同样的角色。再过一个世纪，比如政治斗争、对社会的批评或社会参与，在当今世界的一切面前，不再有批评的功能，不再有警告的功能，也不再有前卫的功能。与这一立场相反，该作品试图破坏后现代艺术的批判和政治潜力，重点关注1990年后的艺术实践及其对与公众的关系、会议和互动的排斥。Riječje o apriprijaciji avangardnih strategija，alis povijesnim odmakom i drukčijim kontekstom。
Rad istražuje model društvenosti, interakcije i participacije kao političke elemente postmoderne umjetnosti. Postmoderno stanje nastupa nakon propasti glavne ideje modernizma, što se temelji na vjeri u napredak i emancipaciju čovječanstva odnosno nakon kraha velikih spekulativnih pripovijesti poput idealizma, scijentizma, marksizma ili utopije o promjeni svijeta pomoću umjetnosti. Otuda se kao opće mjesto nadaje teza da umjetnost nema više onu ulogu kakva joj se pripisivala od
XIX. stoljeća nadalje, kao što je politička borba, kritika društva ili socijalni angažman, odnosno da više nema funkciju kritike, onoga što upozorava i što se avangardno suprotstavlja svemu postojećem. Nasuprot takvom stavu, rad nastoji podastrijeti kritički i politički potencijal postmoderne umjetnosti, pri čemu se usmjerava na umjetničku praksu nakon
1990-ih te njezino isticanje relacija, susreta i interakcije s publikom. Riječ je o aproprijaciji avangardnih strategija, ali s povijesnim odmakom i drukčijim kontekstom.
求助内容：
应助结果提醒方式：
京公网安备 11010802042870号
