{"title":"媒体和社会变革","authors":"Zrinjka Peruško","doi":"10.20901/PM.56.1.06","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Članak analizira medijatizaciju kao empirijski proces i novi teorijski pristup. Raspravlja se razlika između pojmova medijacije i medijatizacije te drugi novi koncepti koje uvodi taj teorijski pristup u analizi interakcije medija i društvenih promjena. U članku se prezentiraju tri glavne perspektive u teoriji medijatizacije i najvažniji autori te prethodnici u komunikacijskoj i medijskoj teoriji i široj društveno-znanstvenoj (uglavnom sociološkoj) teoriji na kojima se istraživanja dinamike i posljedica medijatizacije danas temelje. Kulturna, materijalna i institucionalna perspektiva medijatizacije (posljednja uključuje i medijatizaciju politike) analiziraju se u odnosu na razumijevanje povijesnog perioda u kojem se odvija medijatizacija, komunikacijskih medija, širih teorijskih gabarita i rezultata empirijskih istraživanja. Zaključno se razmatra recepcija pristupa u Hrvatskoj u svjetlu napredovanja medijatizacijskih promjena iz makro perspektive medijskog sustava i iz mikro perspektive informativnih navika medijskih publika.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2019-05-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.20901/PM.56.1.06","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Medijatizacija i društvena promjena\",\"authors\":\"Zrinjka Peruško\",\"doi\":\"10.20901/PM.56.1.06\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Članak analizira medijatizaciju kao empirijski proces i novi teorijski pristup. Raspravlja se razlika između pojmova medijacije i medijatizacije te drugi novi koncepti koje uvodi taj teorijski pristup u analizi interakcije medija i društvenih promjena. U članku se prezentiraju tri glavne perspektive u teoriji medijatizacije i najvažniji autori te prethodnici u komunikacijskoj i medijskoj teoriji i široj društveno-znanstvenoj (uglavnom sociološkoj) teoriji na kojima se istraživanja dinamike i posljedica medijatizacije danas temelje. Kulturna, materijalna i institucionalna perspektiva medijatizacije (posljednja uključuje i medijatizaciju politike) analiziraju se u odnosu na razumijevanje povijesnog perioda u kojem se odvija medijatizacija, komunikacijskih medija, širih teorijskih gabarita i rezultata empirijskih istraživanja. Zaključno se razmatra recepcija pristupa u Hrvatskoj u svjetlu napredovanja medijatizacijskih promjena iz makro perspektive medijskog sustava i iz mikro perspektive informativnih navika medijskih publika.\",\"PeriodicalId\":43401,\"journal\":{\"name\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2019-05-03\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"https://sci-hub-pdf.com/10.20901/PM.56.1.06\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.20901/PM.56.1.06\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"POLITICAL SCIENCE\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/PM.56.1.06","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}
Članak analizira medijatizaciju kao empirijski proces i novi teorijski pristup. Raspravlja se razlika između pojmova medijacije i medijatizacije te drugi novi koncepti koje uvodi taj teorijski pristup u analizi interakcije medija i društvenih promjena. U članku se prezentiraju tri glavne perspektive u teoriji medijatizacije i najvažniji autori te prethodnici u komunikacijskoj i medijskoj teoriji i široj društveno-znanstvenoj (uglavnom sociološkoj) teoriji na kojima se istraživanja dinamike i posljedica medijatizacije danas temelje. Kulturna, materijalna i institucionalna perspektiva medijatizacije (posljednja uključuje i medijatizaciju politike) analiziraju se u odnosu na razumijevanje povijesnog perioda u kojem se odvija medijatizacija, komunikacijskih medija, širih teorijskih gabarita i rezultata empirijskih istraživanja. Zaključno se razmatra recepcija pristupa u Hrvatskoj u svjetlu napredovanja medijatizacijskih promjena iz makro perspektive medijskog sustava i iz mikro perspektive informativnih navika medijskih publika.
期刊介绍:
“Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.