Apoteoza socijalne države

IF 0.1 Q4 POLITICAL SCIENCE

Politicka Misao-Croatian Political Science Review Pub Date : 2022-04-21 DOI:10.20901/pm.59.1.04

Valentino Kuzelj, Ana Horvat Vuković

{"title":"Apoteoza socijalne države","authors":"Valentino Kuzelj, Ana Horvat Vuković","doi":"10.20901/pm.59.1.04","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Ustav Republike Hrvatske izražava predanost konceptu socijalne države i načelu ‎socijalne pravde kao zajedničkim vrijednostima europskog konstitucionalizma,‎ a iz ustavnosudske prakse proizlazi njihov obvezujući značaj te njihova‎ pripadnost nepovredivoj srži Ustava, tzv. ustavnom identitetu. Stoga bi‎ odustajanje od tih temeljnih i “vječnih” vrijednosti značilo prekid dosadašnjeg ‎i uspostavu novog ustavnog poretka. S obzirom na prepoznati socijalni‎ deficit Europske unije, zaštita socijalne ukorijenjenosti hrvatskoga Ustava ‎ističe se nužnom u kontekstu pojačane integracije. Pritom inzistiranje na ‎zaštiti ustavno-identitetskih odrednica socijalne države i socijalne pravde ne‎ stremi narušavanju europskog zajedništva, već izgradnji socijalno pravedne ‎ujedinjene Europe.‎","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2022-04-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Apoteoza socijalne države\",\"authors\":\"Valentino Kuzelj, Ana Horvat Vuković\",\"doi\":\"10.20901/pm.59.1.04\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Ustav Republike Hrvatske izražava predanost konceptu socijalne države i načelu ‎socijalne pravde kao zajedničkim vrijednostima europskog konstitucionalizma,‎ a iz ustavnosudske prakse proizlazi njihov obvezujući značaj te njihova‎ pripadnost nepovredivoj srži Ustava, tzv. ustavnom identitetu. Stoga bi‎ odustajanje od tih temeljnih i “vječnih” vrijednosti značilo prekid dosadašnjeg ‎i uspostavu novog ustavnog poretka. S obzirom na prepoznati socijalni‎ deficit Europske unije, zaštita socijalne ukorijenjenosti hrvatskoga Ustava ‎ističe se nužnom u kontekstu pojačane integracije. Pritom inzistiranje na ‎zaštiti ustavno-identitetskih odrednica socijalne države i socijalne pravde ne‎ stremi narušavanju europskog zajedništva, već izgradnji socijalno pravedne ‎ujedinjene Europe.‎\",\"PeriodicalId\":43401,\"journal\":{\"name\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"volume\":\" \",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2022-04-21\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.20901/pm.59.1.04\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"POLITICAL SCIENCE\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/pm.59.1.04","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

摘要

《克罗地亚共和国宪法》表示致力于将社会正义概念和社会正义原则作为欧洲宪政的共同价值观，并从宪法实践中得出其约束意义及其与《宪法》不可控制的核心的相关性，即。宪法身份。因此，退出这些基本和“永恒”的价值观将意味着当前宪法秩序的停止和新宪法秩序的建立。鉴于欧洲联盟公认的社会赤字，保护克罗地亚宪法的社会根源突出了加强一体化的必要性。首席执行官na zaštiti ustavno identitetskih odrednica socijalne države i socijaline pravde ne stremi narušavanju europeskog zajedništva，većizgradnji socijalno pravedne ujedinjene Europe

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

查看原文本刊更多论文

Apoteoza socijalne države

Ustav Republike Hrvatske izražava predanost konceptu socijalne države i načelu ‎socijalne pravde kao zajedničkim vrijednostima europskog konstitucionalizma,‎ a iz ustavnosudske prakse proizlazi njihov obvezujući značaj te njihova‎ pripadnost nepovredivoj srži Ustava, tzv. ustavnom identitetu. Stoga bi‎ odustajanje od tih temeljnih i “vječnih” vrijednosti značilo prekid dosadašnjeg ‎i uspostavu novog ustavnog poretka. S obzirom na prepoznati socijalni‎ deficit Europske unije, zaštita socijalne ukorijenjenosti hrvatskoga Ustava ‎ističe se nužnom u kontekstu pojačane integracije. Pritom inzistiranje na ‎zaštiti ustavno-identitetskih odrednica socijalne države i socijalne pravde ne‎ stremi narušavanju europskog zajedništva, već izgradnji socijalno pravedne ‎ujedinjene Europe.‎

求助全文

通过发布文献求助，成功后即可免费获取论文全文。去求助

来源期刊

Politicka Misao-Croatian Political Science Review POLITICAL SCIENCE-

CiteScore

0.40

自引率

33.30%

发文量

审稿时长

3 weeks

期刊介绍： “Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.