Rasprava Djelovanje potresa na zgrade akademika Andrije Mohorovičića iz 1911. godine i protupotresna analiza građevnih propisa grada Zagreba u razdoblju od 1857. do 1964. godine

Akademik Andrija Mohorovičić (1857. – 1936.), pronalazač MOHO diskontinuiteta Zemljine kore i svjetski poznati istraživač potresa početkom 20. stoljeća, objavio je 1911. godine u profesionalnom i znanstvenom časopisu Vijesti Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta raspravu o djelovanju potresa na zgrade, u kojoj je predložio projektiranje i izračun onodobnih konstrukcija otpornih na potres, te ojačanje starijih, već sagrađenih struktura. Ta pionirska rasprava nije utjecala na donošenje posebnih zakonskih propisa o protupotresnoj izgradnji na području grada Zagreba, za razliku od Ljubljane nakon potresa 1895. godine. No rezultati rasprave bili su neizravno implementirani prilikom noveliranja postojećih odredbi Reda građenja koji je bio na snazi od 1857. do 1940. godine, odnosno Građevinskog pravilnika iz 1940. godine, koji je nakon što je 1946. godine formalno proglašen nevažećim, neformalno ostao na snazi za protupotresne odredbe sve do donošenja prvoga jugoslavenskog propisa 1964. godine, nakon razornog potresa u Skopju 1963. godine.