Old Age Psychiatry

Zakljucak: Kako ocekujemo da ce do 2050. godine na svijetu trecina ljudi biti starija od 65 godina, postaje jasno da ce osobe u tzv. trecoj životnoj dobi biti sve zastupljenije u svakodnevnoj psihijatrijskoj kazuistici. S obzirom na to da je dob svake osobe najsnažniji cimbenik rizika za nastanak najveceg broja neurokognitivnih poremecaja, ocekuje nas epidemija demencija, ali i svih drugih psihijatrijskih stanja od depresivnih, anksioznih do psihoticnih. Iz tog razloga, u buducnosti ce biti potreban sve veci broj strucnjaka koji ce se poglavito baviti psihijatrijom starije životne dobi. Paralelno s tim, nužno je razvijati i palijativnu medicinu jer je ona dio sveobuhvatne skrbi bolesniku i predstavlja nastavak kontinuuma preventivne i kurativne medicine. Postoji sve veca nužnost i potreba da se izvan velikih bolnickih ustanova otvore centri pri Zavodu za javno zdravstvo odnosno mentalno zdravlje, koji vec imaju organiziranu skrb o mladima i ovisnicima, a sada na jednom mjestu osiguravaju i skrb o svim psihijatrijskim bolestima starije životne dobi (demencija, organskih depresivnih, anksioznih i sumanutih poremecaja). Skrb bi trebala obuhvacati prevenciju, dijagnostiku, lijecenje i savjetovanje kako za oboljele, tako i clanove njihovih obitelji, odnosno njegovatelje i skrbnike.